Ekonomski analitičari već su izračunali koliko će koje farmaceutske tvrtke zaraditi zbog cjepiva protiv virusa Covid-19. Tako će tvrtka Pfizer zaraditi najmanje 32 milijarde dolara, što će podijeliti s njemačkom tvrtkom BioNTech.
Zbog toga će dionice njemačke tvrtke porasti za čak 300 posto. Dionice američke tvrtke Moderna poskočile su čak za 700 posto. U brojkama, vrijednost te kompanije će sa 60 milijuna dolara porasti na oko 13 milijardi dolara, kao da je pronađen novi rudnik zlata, a sve zbog sretne okolnosti što je u danom trenutku raspolagala biotehnologijom.
Bit će jasnije ako se navede da je tvrtka Moderna do cjepiva za virus bila samo nešto veća od donjokraljevačkog Tehnixa, a sad je tijekom godinu dana postala gigant u svjetskim razmjerima. Međutim, ovo o čemu je riječ su zaista izuzeci, cijeli je svijet u dubokoj ekonomskoj i zdravstvenoj krizi, s nesagledivim gubicima.
Zbog nedovoljno ulaganja u domaću znanost i biotehnologiju, mi možemo samo sanjati takve rezultate.
Sad je svima postalo jasno da nam zbog nacionalne sigurnosti treba jaka tvrtka koja će izučavati viruse i stvarati cjepiva. Ako to nekom nije jasno, trebao bi se pokriti ušima i više se ne baviti politikom. Dovedeni smo u mogućnost ucjene i to svojom krivnjom.
Posljedice najveće krize od Drugog svjetskog rata još se ne mogu niti izdaleka sagledati, no već je sad jasno da smo mi i svijet preživjeli ili preživljavamo četiri ekonomska jahača apokalipse: šok ponude, kidaju se svjetski logistički lanci, šok potražnje, psihološki šok negativnih očekivanja i neizvjesnosti kao i šokove nesnalaženja i nedovoljne reakcije.
Da nismo u Europskoj uniji, već bismo govorili o fenomenu stagflacije iz koje bismo se izvlačili desetak godina. Ekonomisti u Hrvatskoj savjetuju jači oslonac na vlastito financiranje, smatraju da je ovo zadnja i povijesna prilika da HNB tiska novac i tako pomogne posustalom gospodarstvu i građanima s kreditima radi oporavka privrede. Smatra se da ovo što se sada čini nije dovoljno, a imali smo i nesreće, skupe zemljotrese u Zagrebu i na Baniji koji sigurno neće biti besplatni usprkos pomoći Europe.
Predviđanja ekonomista se ponešto razlikuju, no u jedno su svi sigurni: nakon virusa više ništa neće biti isto. To konkretno znači da je virus donio novi pogled na svijet i život koji postaje vredniji za razliku od kapitala, koji je za nijansu manje vrijedan, uz jačanje uloge države kao zajednice života na određenom prostoru te redefiniranje pokidanih proizvodnih lanaca.
Očekuje se da će društva i svijet nakon virusa postati pametnija, više posvećena životu, a manje kapitalu.
Prvi znaci već su tu: nikad nije bilo toliko sloge i zajedništva kao nakon potresa u Petrinji. Pomagalo se ljudima, a ne političkim građanima i zato pogreške političara dobivaju na težini.
