Jedan od najvažnijih geopolitičkih europskih zaokreta dogodio se gotovo neprimjetno ovih dana, a koji bi u budućnosti mogao znatno promijeniti položaj Europe. Njemačka i Indija dogovaraju Sporazum o slobodnoj trgovini, koji bi trebao stupiti na snagu već za par mjeseci.
Nakon dugog čekanja i lutanja zadnjih godina, najprije u odnosima s Rusijom, a potom s Kinom, Njemačka se napokon budi iz ekonomske letargije.
Novi cilj je tehnološka suverenost, a to znači da Nemačka želi biti nezavisna od SAD i Kine kad je riječ o novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji.
S obzirom na potencijale i znanja njemačke industrije, to znači da će njemačko gospodarstvo veoma brzo doživjeti niz promjena, a onda dakako i Europska unija. Sporazum s Indijom uz ostalo znači da će godišnje stizati u Njemačku blizu sto tisuća stručne radne snage iz Indije, dok Njemačka može ponuditi Indiji razvojne resurse farmaceutskog i automobilskog, te drugih sektora.
Paradoksalno, rat u Ukrajini dodatno je uvjerio njemačko gospodarstvo u nužnost novih tehnologija i umjetne inteligencije. Takozvani psihološki fenomen „jezive doline“ odnosno negativni osjećaj zbog robotizacije i novih tehnologija prestao je biti kočnicom, iako je to još uvijek aktualno.
Razlog zašto je baš sad došlo do promjene stava dogodio se zapravo u tehnološkom sektoru na svjetskoj razini. Godišnja ulaganja u nove tehnologije i umjetnu inteligenciju ove će godine doseći oko 800 milijardi dolara, iako nove AI tehnologije još ne donose takvu dobit, već samo oko 200 milijardi godišnje.
Čini se da se ovoga puta uči na greškama iz prošlosti. Prije dvadeset godina u Americi je bilo neiskorišteno čak 85 posto širokopojasnog interneta, da bi do danas internetski promet porastao nevjerojatnih 300 puta, te su nastali veliki internetski divovi koji danas vladaju svijetom novih tehnologija. Računa se da će se nešto slično dogoditi i novim valom ulaganja u umjetnu inteligenciju.
Tome u prilog ide sam razvoj umjetne inteligencije, koja postaje nezaobilazna u nizu novih tehnologija budućnosti.
Dok veliki i skupi modeli poput Chat GPT-ja moraju koristiti trilijune operacija da bi bili uspješni, manji specijalizirani modeli su čak šest puta jeftiniji, a obrađuju samo nekoliko milijardi podataka, što znači da je dolazi vrijeme masovne implementacije specijaliziranih malih i jeftinijih AI sustava.
Gdje je tu Hrvatska? Začudo, čini se da je ovaj puta uhvatila korak s velikima. U komercijalizaciji AI Hrvatska je među najboljima u svijetu, na desetom smo mjestu, zahvaljujući razvoju privatnog sektora vezanom za AI i nizu uspješnih tvrtki, dok je državni sektor u debelom zaostatku i među najlošijima u svijetu.
