Jedan od prvih koraka podizanja europske konkurentnosti kao protuteže Kini i Americi, dogodio se upravo ovih dana u Europskom parlamentu u reviziji europskog proračuna. Većinom glasova prihvaćen je program STEP, odnosno Platforma za strateške tehnologije za Europu. Riječ je o dokumentu kojim se želi ojačati konkurentnost i otpornost Europske unije u strateškim sektorima, a to jesu prije svega proizvodnja poluvodiča i zelena tranzicija.
Prema strateškom programu Europske unije nazvanom STEP, čak 160 milijardi eura će se u periodu od 2024. od 2029. godine usmjeriti na razvoj tehnoloških lanaca u proizvodnji poluvodiča odnosno čipova i zelene tranzicije u Europskoj uniji.
To je prvi ozbiljniji odgovor Europske unije na geostrateške interese najvećih svjetskih konkurenata, odnosno Amerike i Kine kao dominantnim silama svijeta. Riječ je o geopolitičkom preslagivanju gdje dominacija Zapada polako odlazi u povijest, a rađa se novi multipolarni svijet u kojemu i Europska unija želi biti važan akter.
Slijedom tih geopolitičkih potresa, Europski parlament je donio više revizija osnovnih dokumenata, među ostalim i STEP. To znači da su financijske omotnice europskih kohezijskih fondova, zatim Obzor Europa i posebno Europski fond za obranu, te InvestEU, doživjele promjene da bi se ojačao program STEP. Jednostavnim jezikom, to znači da se EU uključuje u utrku u proizvodnji poluvodiča kako ne bi bila ovisna o drugima.
Sredstava iz programa STEP usmjeravat će se u razvojne tehnološke projekte u proizvodnji poluvodiča i u zelenu tranziciju. Smatra se da će i manje razvijene Europske zemlje u provlačenju tih sredstava imati svoju šansu. Najbolje tvrtke koje imaju znanja i mogućnosti razvoja komponenata za poluvodiče ili za istraživanja, moći će dobiti takozvani “pečat suverenosti“ odnosno potvrdu svoje kvalitete, kojom će moći konkurirati za sredstva iz programa STEP i tako doprinositi razvoju sredine. Osim toga, još je nešto važno, sredstva iz programa STEP tvrtke neće dobiti ako presele izvan Europske unije svoje poslovanje.
U Hrvatskoj se navodi primjer suradnje zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Međusveučilišnog centra za mikroelektroniku iz Leuvenua te uspostavljanje Centra za kompetencije za poluvodiče. To su tek prvi koraci u novoj geopolitičkoj slagalici Europe, u kojoj i Hrvatska ima veliku šansu dobiti svoj dio razvojnog kolača na temelju znanja.
Ako mislite da je 160 milijardi eura mnogo novaca, sjetite se da najveća svjetska američka tvrtka koja proizvodi čipove danas na tržištu vrijedi oko 2000 milijardi dolara te i dalje strelovito raste zahvaljujući potrebama razvoja umjetne inteligencije.
