U posljednje dvije godine je otvaranje obrta postalo dosta popularan i najjednostavniji način kako krenuti u samostalne poduzetničke vode ili pak uz neki drugi stalan posao obavljati još neku djelatnost. Pri tome se novi poduzetnici najčešće odlučuju za otvaranje paušalnog obrta koji predstavlja najjeftiniji oblik poslovanja u smislu poreznih i administrativnih opterećenja.

No, obrt se može, osim trajno, obavljati i sezonski, što znači da se može otvoriti i obrt za odabranu djelatnost i obavljati ju samo jedan dio godine, ali najdulje u trajanju od šest mjeseci. Djelatnosti koje se tako mogu obavljati sezonski određene su Pravilnikom o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt. Ovakvu vrstu obrta preko ljeta mnogi koriste za obavljanje određene trgovine i ugostiteljstva, ali i određenih usluga na moru u turističkoj sezoni, te se za potrebe obavljanja tog posla sele na rad na nekoliko mjeseci s kontinenta na odabranu lokaciju na more.

Za razliku od klasičnog obrta vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se prema zahtjevu obrtnika i upisuje u obrtnicu, te kao takvo ostaje upisano u obrtnom registru. Obrt je moguće obavljati i uz redovno zaposlenje kod neke pravne osobe. Kada je obrtnik istodobno osiguran po osnovi radnog odnosa kod nekog drugog poslodavca, tada se obavljanje samostalne djelatnosti u sklopu obrta smatra drugom djelatnošću, te u tom slučaju osoba nije obvezna plaćati doprinose za obrtnu djelatnost mjesečno, nego se na kraju poreznog razdoblja utvrđuje godišnja osnovica za plaćanje doprinosa.

No, ako se radi o obrtniku koji samo s osnove obrta ima osiguranje, a s obzirom na to da se radi o sezonskom obrtu, za vrijeme mirovanja obrtne djelatnosti (dakle onaj dio godine kada se ne posluje), obrtnik nije dužan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali je dužan i napraviti privremeno odjavu od navedenih osiguranja. Zbog toga obrtnik sezonac u tom razdoblju nema obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje te ga u tom razdoblju mora ostvariti po nekoj drugoj osnovi. No ipak, on može iskoristiti institut produženog mirovinskog osiguranja i plaćati i doprinos na propisanu osnovicu dok se sezonski obrt ne obavlja. Ako se radi o obrtniku paušalistu i ta mu je djelatnost jedino i osnovno zanimanje, osnovica mu za plaćanje doprinosa u ovoj godini iznosi 3379,20 kn, a prema njoj mjesečni iznos doprinosa iznosi ukupno 1233,41 kn.

Sezonski obrtnici koji se odluče za paušalno oporezivanje, da bi to ostvarili, ne smiju biti obveznici PDV-a, te ne smiju ostvarivati ukupni godišnji primitak s osnove te djelatnosti veći od 300.000 kuna. Ako je obrtnik u sustavu PDV-a obvezan je uz one klasične evidencije voditi i evidencije o primljenim i izdanim računima i redovito podnositi obrasce o porezu na dodanu vrijednost. Neovisno što se djelatnost sezonskog obrta obavlja samo određeno razdoblje u godini, primici i izdaci od obavljanja djelatnosti mogu nastati bilo kada tijekom godine, dakle i u razdoblju mirovanja djelatnosti, što se mora tijekom cijele godine evidentirati u poslovne knjige i za prethodnu godinu podnijeti godišnja prijava poreza na dohodak. Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do visine 210.000 kuna, te po stopi od 36 posto na dio porezne osnovice koji prelazi svotu od 210.000 kuna.

Novi poduzetnici obrtnici ponekad su iznenađeni činjenicom da moraju plaćati i predujmove poreza na dohodak. Isto je određeno putem Zakona o porezu na dohodak, ali se predujmovi ne plaćaju u prvoj godini poslovanja, nego tek u drugoj, a na temelju podataka koji su sadržani u predanoj prijavi poreza na dohodak. Općenito je model uplate predujmova poreza na dohodak, kao i kod predujmova poreza na dobit, osmišljen tako da se zadrži otprilike ravnomjeran dotok novca u državnu blagajnu.

Ostavi komentar