Hoće li biti rata u Ukrajini svakodnevna je vijest na naslovnim stranicama medija, ne samo kod nas. Nitko ne želi taj rat, a barem mi znamo što rat donosi.
Za razliku od rata u Ukrajini koji se još nije dogodio, gotovo da nitko ne govori o pravom ratu koji se događa i koji je mnogo važniji za sve nas. U tom je ratu u posljednji dvjema godinama umrlo više od pet milijuna ljudi, a u Hrvatskoj čitav jedan grad, gotovo veličine Čakovca. Dakako, riječ je o ratu protiv virusa. Svi smo kao građani protiv onih ili ovih mjera koje se donose jer nam je dosta zabrana, što je ljudski, no ovaj rat nas neće zaobići.
U međuvremenu smo postali svjesni da nam priroda na taj način uzvraća udarac zbog rana koje smo joj zadali. Krčimo prašume, zagađujemo okoliš, tjeramo divlje životinje na vrhove planina, stvaramo plastične otoke u oceanima, zagađujemo svijet kemijskim spojevima bez kraja i konca.
Prema izvještajima znanstvenika, do danas je detektirano oko 1,67 milijuna različitih vrsta virusa za koje znamo i koji bi jednog dana mogli predstavljati opasnost po čovjeka i životinje. Nitko ne zna kakve se opasnosti kriju u virusima, to znamo tek kad nas pogodi neka teška bolest kao ova sadašnja. Ako sad to preslikamo na vrijeme rata, naši se generali, a u stvari političari, bore protiv protivnika kojem ne znaju ni ime, a kamoli što drugo.
Jedna nedavna studija pokazala je da je vjerojatnost nove pandemije vrlo blizu, odnosno da postoji čak 38-postotna šansa da nova pandemija s još nepoznatim virusom započne u idućih od deset do petnaest godina. Takvu još nepoznatu virusnu bolest, za koju znaju da će se pojaviti, nazivaju Faktor X. Statistički, našu će djecu tijekom njihovih života pogoditi barem tri globalne pandemije ili epidemije, ne znamo s kakvim ishodom.
Za otkrivanje i znanstvenu procjenu barem osnovnih podataka o nešto manje od dvaju milijuna virusa, koliko ih je do sada pronađeno na Zemlji, potrebno je samo nekoliko milijardi eura ili dolara. To je važno zbog brze reakcije i stvaranja cjepiva ili lijeka, a vidjelo se koliko je to važno u ovoj pandemiji. Za svijet ili Europu to je zapravo sitnica, kad se zna da je samo Njemačka na bolest COVID-19 do sada potrošila gotovo 400 milijardi eura, a Hrvatska blizu deset milijardi eura.
U ovom trenutku postojeći se virus istražuje na više mjesta u Zagrebu, od bolničkih laboratorija do zavoda. Imunološki zavod je kao javna ustanova još na čekanju. Možda je pravo mjesto koje bi ubuduće moglo objedinjavati mrežu znanstvenika globalno, regionalno ili lokalno za istraživanje virusa u svijetu, nešto poput glavnog antivirusnog stožera, odnosno javne znanstvene mrežne zajednice.
Mogu li naši vodeći političari postati generali u borbi protiv virusa cijeloga svijeta i na taj način važni, poput našeg Andrije Štampara, ne znamo, no sigurno mogu doći do novca u Europskoj uniji.
