Do 2030. godine Europska unija trebala bi smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva za čak 50 posto. Poljoprivredni stručnjaci smatraju da je to moguće, no u Hrvatskoj malo tko smatra da je tako nešto moguće.
Hrvatska poljoprivreda danas godišnje troši oko 3750 tona pesticida, što je u prosjeku manje nego u Europi, no i to su velike količine. Po toj bi računici i planu Europske unije do 2030. godine Hrvatska trebala smanjiti uporabu pesticida na količinu od oko 1800 tona.
U nas se još uvijek poljoprivredna proizvodnja ne može zamisliti bez pesticida i umjetnih gnojiva, barem je tako ako pitate većinu poljoprivrednika. Malo je onih koji se bave ekološkom ili biodinamičkom proizvodnjom, oni još uvijek proizvode tržišno zanemarive količine proizvoda.
Poznato je da hrvatska poljoprivredna praksa zaostaje za europskom, mnogo je razloga. S druge strane, ako bi se prešlo na ekološku proizvodnju, što je svakako cilj, ona bi vjerojatno bila nešto skuplja. One koji prate tržište poljoprivrednih proizvoda to nimalo ne zabrinjava. Smatra se da generacija koja dolazi, takozvani milenijalci, ne pitaju za cijenu, već samo za kvalitetnu hranu, a takvih je, barem prema Eurobarometru, u Europskoj uniji već oko 50 posto.
To nije slučajno. Postoje znanstveni dokazi da hrana koja nije zagađena pesticidima i umjetnim gnojivima smanjuje učestalost raka za oko 25 posto, a u nekim slučajevima i preko 80 posto. Drugim riječima, svi mi koji jedemo hranu iz trgovačkih marketa unaprijed smo osuđeni na neki oblik bolesti ili raka u puno većoj mjeri.
U Americi je nedavno objavljena i rang lista najzagađenijih poljoprivrednih proizvoda, na prvom je mjestu – jagoda, slijedi špinat i gotovo sve voće. U Europi i Hrvatskoj takvih istraživanja još nema, no bit će ih uskoro.
Smatralo se da će zamjena organofosfatima nikotinoidima doprinijeti zaštiti prirode, no pokazuje se suprotno, sve je više ekoloških incidenata, što znači da su zagađenja sve teža. To dobro znaju pčelari, ali ne samo oni, oni su samo na prvoj crti.
Zbog toga sadašnji i budući glavni izazov Europe i Hrvatske postaje kako prehraniti stanovništvo bez upotrebe ili sa što manjem upotrebom pesticida i kemikalija.
S druge strane, nije rješenje uvoz hrane, jer tek onda ne znamo što jedemo, svaka zemlja, pogotovo izvan Europe, ima svoje propise. Nema sumnje, u Europu stiže desetljeće ekološke poljoprivrede, ponegdje i biodinamičke. Za Hrvatsku još nismo sigurni može li iskoristiti svoju povijesnu šansu.
