Hakerski napadi postali su veoma brzo dio naše svakodnevice, no ovaj zadnji napad na hrvatske institucije i na KBC Rebro je medijski odjeknuo. Prema neslužbenim podacima, hrvatske institucije napala je ruska hakerska skupina, a KBC Rebro opasna hakerska organizacija LockBit 3.0, koja traži otkupninu do 18. srpnja. Za sada naše sigurnosne službe nemaju dokaze da su ukradeni podaci s KBC-a Rebro. Riječ je o hakerskoj kriminalnoj organizaciji koja napadima putem ucjena zarađuje milijune, protiv koje se bori Interpol i druge organizacije.
Kad je riječ o kibernetičkom napadu na Ministarstvo financija, Zagrebačku burzu, Hrvatsku narodnu banku te Poreznu upravu od 26. lipnja, navodno je riječ o takozvanom DDoS napadu na internetske stranice. Stranice institucija proradile su veoma brzo, istog dana, navodno nije prouzročena nikakva šteta, no pravi forenzički posao stručnjaka tek predstoji.
Hakerski napadi učestali su u zadnje vrijeme zbog razvoja tehnoloških mogućnosti i razvoja umjetne inteligencije. S razvojem informatičke tehnologije rastu i opasnosti nad zlonamjernih napada, to je odavno jasno, a stručnjaci za kibernetičku sigurnost znaju da danas nije pitanje hoćete li biti napadnuti, već kada, te koliko ste sposobni to brzo prepoznati i djelovati.
Sadašnji kibernetički napadi su zapravo veliko upozorenje svima koliko je sigurnost podataka i informacija važna za naš život i da ih treba mnogo bolje čuvati nego to znamo i radimo. Za sada se velika većina građana ponaša “pa neće baš mene“, slično nojevima koji guraju glavu u pijesak.
Tehnološke mogućnosti već je teško pratiti, tako da umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost i nesigurnost idu ruku pod ruku. Danas haker može biti doslovno svatko, od zlonamjerne organizacije, pa do djeteta, jer stroj ne razlikuje znanje od neznanja.
S obzirom na sofisticiranost kibernetičkih napada, odgovor može biti inteligentan sustav kibernetičke sigurnosti koji uključuje visoku tehnologiju: rudarenje podataka, te prediktivne i kognitivne modele za otkrivanje prijetnji. U praksi se to često svodi na upozoravanje i analizu neuobičajenog ponašanja s podacima, mnogo je napada skriveno, što je još opasnije.
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost naglašavaju da se inteligentan sustav kibernetičke sigurnosti mora prilagoditi korisniku, što ne znači da svi sad odmah moraju uvoditi neku vrstu umjetne inteligencije. Dovoljno je da sustav bude brz i pouzdan za korisnika, da daje mali broj bilo pozitivnih bilo negativnih upozorenja jer svako upozorenje treba provjeravati te mora biti prilagodljiv i nevidljiv za korisnika. Dakako, već i vrapci na krovu znaju da treba čuvati podatke i zasebno.
