Valja zapamtiti da se u ponedjeljak, 19. prosinca ove godine dogodio najvažniji geopolitički događaj stoljeća koji će sasvim promijeniti Hrvatsku kakvu danas poznajemo.
Hrvatska je nakon dogovora Europskog parlamenta i Europskog vijeća o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, objavio je u utorak premijer Andrej Plenković na tiskovnoj konferenciji. Značaj te vijesti je na razini događaja stoljeća.
Kako to znaju svi Međimurci, prva pruga u Hrvatskoj izgrađena je 1860. godine na relaciji Kotoriba – Čakovec, a danas je pamtimo i po tome što je svjetski poznati dr. Rudolf Steiner, osnivač antropozofije ili ljudske mudrosti, rođen u Donjem Kraljevcu, a otac mu je bio telegrafist na željeznici. Krajem devetnaestog i u dvadesetom stoljeću, uz dva svjetska rata i jedan domovinski, izgrađena je željeznička mreža kakvu danas poznajemo.
Od 1990. godine do danas samostalna Hrvatska izgradila je teškom mukom, zbog nedostatka novca, mrežu autocesta uz velika kreditna zaduživanja koja će vraćati i naši unuci, te za nas najvažniju autocestu Budimpešta – Goričan – Zagreb, povezujući Zagreb, Split i našu jadransku obalu.
Željeznička mreža ostala je nekako po strani, sve do danas.
Usvajanjem izmjena europske mreže prometnih koridora TEN-T (što je već klasični europski birokratski jezik), Hrvatska je pozicionirana na sva četiri europska koridora, a to znači geopolitički pozitivni prevrat kakav nismo doživjeli od samostalnosti Hrvatske.
Jednostavno rečeno, Hrvatska je od danas dio ne samo političke, već i integralne Europe. No ne samo to, osnovni projekti bit će financirani od Europske unije u visini od gotovo sto posto.
Tim novim prometnim koridorima europske mreže obuhvaćena je željeznička i cestovna infrastruktura do Splita; luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže, dok će se Rijeka nalaziti na tri koridora, ne samo na Baltik – Jadran koridoru, već i na Vestern Jadran koridoru koji ide od Salzburga do Osijeka, te imati isti značaj kao luka u Trstu.
Ukratko, to znači da će se europskim novcem financirati novih 450 km željezničkih pruga, 430 km cesta, osam novih hrvatskih luka i pet novih urbanih čvorova, među njima za nas najvažniji Varaždin jer preko njega stižemo do Zagreba. Do 2030. godine planira se izgraditi osnovna mreža novih koridora, a do sredine stoljeća kompletna mreža.
