– Je li našoj državi bitno da učenici koji se obrazuju u strukovnom obrazovanju budu kvalitetno pripremljeni za tržište rada i učinkovito gospodarstvo, posebno kad su u pitanju mali obrti i poduzeća, ili nam je bitna populacija koja će posjedovati opća teorijska znanja, a zatim ćemo dodatno ulagati novac i vrijeme u njihovu integraciju na tržište rada?
Vremena za ovakva promišljanja odavno više nemamo te se nadam da ćemo u ovoj raspravi donijeti konkretne zaključke koji će nam dati nedvosmislene odgovore na ova ključna pitanja za budućnost, kzaključio je Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a uvodničar u tematsku raspravu. reforme strukovnog obrazovanja, s naglaskom na status nastave povijesti i drugih općeobrazovnih predmeta.
Naime, u prijedlozima novih kurikuluma za trogodišnje programe obrazovanja smanjen je udio općeobrazovnih predmeta, dok se programi značajnije fokusiraju na potrebna strukovna znanja i vještine.
Hrvatska obrtnička komora u postupku e-savjetovanja uputila 41 komentar na kurikulume za obrtnička zanimanja, pri čemu podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje segmenta učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja.
Posljednjih godina ostvaren je kontinuiran stabilan rast upisa u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja koje zastupa HOK.
U školskoj godini 2023./2024. upisano je 4.524 učenika, odnosno 300 više nego godine prije, a većina programa je popunjena već u ljetnom upisnom roku.
Unatrag pet godina je u JMO programe upisano više od 20.000 djece.
