Ministarstvo rada sukladno prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa s navršenih 65 godina i 15 godina mirovinskog staža ukoliko se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, izmjene će ići postupno i u smjeru da se svake godine primjerice, po 3 mjeseca, podiže dobna granica za odlazak u mirovinu.
Na sastanku koji je održan ovaj tjedan oko izmjena Zakona o radu također je bilo prijedloga da se dobna granica za automatski prestanak radnog odnosa izbriše u potpunosti, što je začudilo poslodavce. No, kako kažu iz Ministarstva rada, to neće biti tako već je vjerojatniji scenarij da se postupno ta granica diže do 67 odnosno 68 godina. Naime, do tih godina radili bi samo oni radnici koji to žele dok bi se granica dizala, najvjerojatnije 3 mjeseca godišnje.
Iz Ministarstva poručuju kako je to nešto što tek trebaju usuglasiti sa socijalnim partnerima, no namjera je da oni koji žele mogu dulje ostati u svijetu rada te bi se odredba odnosila na privatni i javni sektor.
Isto tako, dulji ostanak u svijetu rada značio bi i povećanje mirovina za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja odnosno bonifikaciju od 0,34% do najviše 20,4%. Također, mijenjao bi se i Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji u potpunosti nameće obvezu podmirivanja troškova bolovanja poslodavcu koji zapošljava radnika koji je već ispunio uvjete za starosnu mirovinu te bi se uz to mijenjali i vezani propisi.
Povećanje će ići postupno?
Argumenti za navedeno su sve starije stanovništvo te tendencija daljnjeg pada broja stanovnika odnosno 3,4 milijuna do 2050. godine uz povećanje stanovništva starijeg od 65 godina s 21,1% na 30,2%.
Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta poručuje kako je ovo ozbiljna tema za raspravu te je potrebno dovoljno vremena da se donese kvalitetno rješenje pri čemu očekuje povećanje dobne granice jednokratno ili postupno što bi, kako kaže, bio dobar smjer.
-U Hrvatskoj je prosječni radni staž kratak i u tom se razdoblju prikupi relativno malo doprinosa, pa su posljedično i mirovine male. Rješenje je da se poveća broj godina u radnom odnosu kako bi se povećale i mirovine. Ljudi su sve zdraviji, sve dulje žive i treba dopustiti onima koji to žele da dulje i rade, smatra.
Ukoliko se to napravi postupno kroz dulje vrijeme, omogućilo bi se poslodavcima i radnicima uvid u potencijalne probleme te da je to u osnovi dobra mjera i smjer u kojem bi se trebalo ići, dodaje.
-Po meni, određivanje dobne granice za automatski prestanak rada ima neke elemente i diskriminacije po dobi, zaključuje Nestić.
O svemu tome se još vodi rasprava
Iz Sindikata umirovljenika, Jasna A. Petrović, poručuje da se svakome tko želi i sposoban je za to mora omogućiti rad te da zagovaraju svaku verziju rada ako netko to želi, a ne da je prisiljen na odlazak u mirovinu. Smatra kako se nikoga ne može prisiljavati da radi duže od očekivanog životnog vijeka te da se ne možemo uspoređivati sa skandinavskim zemljama gdje se radi do 70. godine.
-Ali tko god može i sposoban je, mora mu se omogućiti rad, kao što ni primanje mirovine ne bi trebala biti zapreka za dodatni rad, smatra.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever podržao je takvu ideju.
-Mi smo na to upozoravali kada je bila rasprava o podizanju dobne granice za umirovljenje da po sili zakona ideš u mirovinu sa 65, a starosna mirovina se diže na 67, i nema logike kočiti neke djelatnosti, smatra.
Ministarstvo odgovara kako o svemu tome se još vodi rasprava te da NPPO nije konačan.
-Sadržaj NPPO-a koji se odnosi na unapređenje radnog zakonodavstva, predstavlja skup mjera kojima će se odgovoriti na izazove tržišta rada i koje će se provesti zakonskim izmjenama, pa će tako konačni prijedlog sadržaja definirati radne skupine koje na pripremi tih propisa budu radile. Modernizacija radnog zakonodavstva provest će se u dogovoru sa socijalnim partnerima, poručili su za Jutarnji list.
