Kako stvoriti dugoročno održivi sustav proizvodnje hrane u Hrvatskoj tema je panela održanog 26. siječnja u Čakovcu u okviru treće poljoprivredne konferencije “Upravljanje znanjem u poljoprivredi“ u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA.
Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, sudjelovala je na panelu u Čakovcu te o tome poslala priopćenje.
Priopćenje u nastavku donosimo u cijelosti.
Kako stvoriti dugoročno održivi sustav proizvodnje hrane u Hrvatskoj tema je panela održanog u Čakovcu u okviru treće poljoprivredne konferencije “Upravljanje znanjem u poljoprivredi“ u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA.
Uz hrvatsku zastupnicu u Europskom parlamentu Marijanu Petir na panelu su sudjelovali i Andrea Laklija, voditeljica službe za investicijske potpore u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, rukovoditelj podružnice Savjetodavne službe Međimurske županije Milorad Šubić, voditeljica udruge Biovrt – u skladu s prirodom Silvija Kolar-Fodor te Klaudija Carović Stanko s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ovogodišnja konferencija, posvećena mahunarkama u promociji održive poljoprivrede i sigurnosti hrane, kako onih za ljudsku ishranu (grah, grašak, soja, bob, leća, slanutak itd.) tako i krmnih mahunarki za stočnu ishranu, okupila je više od 100 sudionika, predstavnika poljoprivredne i prehrambeno-prerađivačke industrije, resornih državnih i lokalnih institucija te znanstvene zajednice.
Petir je u svom uvodnom govoru pozdravila prisutne, među kojima je bio i župan Matija Posavec, te je zahvalila Valentini Hažić iz Regionalne razvoje agencije Međimurje REDEA na organizaciji konferencije i na trudu koji ulaže u promociju i razvoj poljoprivrede u Međimurju.
Iskazavši zadovoljstvo jer su upravo mahunarke odabrane za ovogodišnju središnju temu, Petir je kazala kako su one „stoljećima zbog svog nutritivnog bogatstva bile važan sastojak prehrane, a važnu ulogu imaju i u promociji održive poljoprivrede i sigurnosti hrane“.
– Posljednjih godina važnost mahunarki u europskoj poljoprivredi, energetici, ali i prehrani dobiva sve više na važnosti. Stoga nije ni čudo da je Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda proglasila 2016. Međunarodnom godinom mahunarki te su pozvali na veće korištenje mahunarki u svakodnevnoj prehrani kod kuće, ali i u vrtićima, školama, restoranima… Mahunarke imaju vrijedan nutritivni sastav i jedan su od najboljih biljnih izvora proteina, ali i dijetalnih vlakana, željeza, kalcija i magnezija i vitamina B skupine – rekla je Petir.
Neosporne su prednosti korištenja mahunarki u proizvodnji krme jer imaju sposobnost vezanja dušika iz zraka što doprinosi ekonomiji dušika na travnjacima, tj. smanjenju korištenja mineralnih gnojiva, osobito u sustavima niskih ulaganja u stočarstvu i superiornoj hranidbenoj vrijednosti u odnosu na trave.
Petir se također osvrnula i na važnost uzgoja mahunarki u kontekstu Europske unije te je tako prisutne upoznala s iskustvima koja je Odboru poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u kojem je članica predstavio Bernhard Schaefer, voditelj pokusne farme na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Merklingsenu. On je, naime u pokusnoj proizvodnji mahunarki uspio smanjiti emisiju stakleničkih plinova, kao i upotrebu sredstava za zaštitu biljaka te izbjegavanje fenomena da uzročnici bolesti postanu otporni na ta sredstvo. On tvrdi da se u razvijanju sustava plodoreda može postići povećanje prinosa i drugih kultura koje se sade na tim površinama. Mahunarke mogu doprinijeti održivosti poljoprivredne proizvodnje, te se kroz njihov uzgoj može smanjiti i pojava korova.
Eurozastupnica Petir je također napomenula i neizostavnu uloga mahunarki, osobito soje kao važnu tema u raspravi o budućnosti biogoriva uz izmjenu Direktive o promociji obnovljivih izvora energije.
– Naime, od početka povećanog interesa za ulaganje u biogoriva, početkom 2001., Europska unija je također povećala svoju proizvodnju hrane za životinje bogate proteinima sa samo 23% samodostatnosti na 35-40 % samodostatnosti u 2015. Proizvodnja biogoriva danas koristi svega 3-4% poljoprivrednog zemljišta u EU, a u posljednjih 10 godina uvoz bjelančevina smanjen je za 10% upravo zbog koprodukcije biogoriva s proteinima za hranu za životinje – naglasila je Petir.
Ona napominje kako je Europa i dalje deficitarna u proizvodnji proteina za hranu za životinje.
– I danas ovisimo o uvozu te nemamo nikakvu strategiju za razliku od, primjerice, Kine koja je postala najveći svjetski uvoznik soje, razvila strategiju za sigurnost opskrbe i ozbiljno može ugroziti našu opskrbu proteinima – kazala je Petir.
– Zbog toga smo u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta otvorili raspravu o Europskoj strategiji za promicanje proteinskih usjeva – poticanje proizvodnje proteinskih kultura i mahunarki u europskom poljoprivrednom sektoru kako bismo utvrdili potrebne mehanizme za osiguravanje dovoljne količine proteinskih usjeva kroz vlastitu proizvodnju. U tom smislu već imamo pozitivan primjer provedbe projekta ‘Dunav soja’ kojoj je cilj proizvesti dovoljno domaće soje koja je GMO free – napominje hrvatska zastupnica Marijana Petir.
Ona se zalaže za preispitivanje odredbi kojima je uveden bescarinski uvoz proteina iz trećih zemalja te sporazuma kojim je dogovoreno ograničenje potpore za vlastitu domaću proizvodnju uljarica i proteina. Smatra da to treba promijeniti i da veći naglasak treba staviti na domaću proizvodnju proteina, stoga se zalaže da se u okviru Zajedničke poljoprivredne politike uvede izravna potpora za proteinske usjeve.
