Najviše djece u Hrvatskoj se rađa u ljetnim mjesecima, prvenstveno u mjesecu rujnu, dok najviše djece rođene izvan bračne zajednice upravo ima Međimurska županija.
Prosječna je dob majki koje rode prvo dijete u posljednjih tridesetak godina porasla s 24 na 29 godina, a svaki treći brak završi razvodom. Najviše brakova se razvede upravo oko 15. godine zajedničkog života, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovnika, prenosi Večernji list.
Najveći udio izvanbračne djece u Međimurskoj županiji
U 2020. godini rođeno je 35 987 djece odnosno 290 manje u odnosnu na prethodnu godinu, a dok sagledamo 2012. godinu u kojoj je rođeno 41 771 dijete, od tada broj stalno pada.
Negativni prirodni prirast zabilježen je u svim županijama. Najveći udio izvanbračne djece zabilježen je u Međimurskoj županiji, točnije 480 na tisuću stanovnika, što objašnjavaju činjenicom da u županiji živi oko 10 000 pripadnika romske nacionalne manjine koji rijetko u matičnim uredima sklapaju bračne zajednice.
Najmanji udio zabilježen je u Požeško-slavenskoj županiji (138), a u Gradu Zagrebu 207 na tisuću rođenih. Prosjek za cijelu Hrvatsku iznosi 22,8%. Najviše djece rađa se od srpnja do rujna, a najmanje u travnju.
Prosječna dob majki se povećala
Prije pedesetak godina prosječna dob majki s prvom bebom bila je 22 godine, dok sada iznosi 29,4. Od ukupnog broja živorođenih, rođeno je 51,3% muške i 48,7% ženske djece. Najviše je bilo prvorođene djece (44,2%), zatim drugorođene (33,9%), trećerođene (13,7%), a četvrtorođene i više rođene 7,1%.
Umrle su 57 023 osobe odnosno 10,1% više nego u prethodnoj godini, stopa mortaliteta iznosila je 14,1%. Muškarci su u prosjeku umirali s 73,8 godina, a žene s 80,7. Umrlo je 142 dojenčadi, a promatrajući smrtnost beba u duljem razdoblju, uočen je znatan pad. Tako je prije pedesetak godina broj umrle dojenčadi bio 41 na tisuću živorođenih, a preklani četiri, što se može zahvaliti napretku medicine i boljoj zdravstvenoj skrbi.
Nevjeste u brak s 29 godina
Sklopljeno je 15 196 brakova, što je 23,1% manje nego u 2019. godini. Primjerice u 2016. ih je sklopljeno 20 467. Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. U 1989. godini prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila je 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina, dok je u 2020. prosječna starost nevjeste iznosila 29,1 godinu, a za ženika 31,6 godinu govore podaci DZS-a.
Od ukupnog broja sklopljenih brakova u građanskom obliku sklopljeno ih je 57,7%, dok je 42,3% u vjerskom obliku. Pravomoćno su razvedena 5153 braka.
Broj razvedenih brakova na tisuću sklopljenih iznosio je 339. U 42% razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece. Najviše uzdržavane djece rođene u braku koji se raspao povjereno je na čuvanje i odgoj ženi (82,7%), dok je mužu povjereno u 11,1% slučajeva, a zajednički mužu i ženi 6%.
