Danas slavimo Tijelovo, punog naziva Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, katolički blagdan koji se obilježava u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa.
Za Katoličku Crkvu, svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak te je ujedno i neradni dan u Hrvatskoj. Neradnim danom i državnim praznikom blagdan Tijelova u Hrvatskoj je proglašen 2001. godine.
Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću.
Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament.
Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. Sv. Julijana našla je sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu u čemu su i uspjeli.
Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. Brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV., naslovljene „Transiturus de hoc mundo – Odlazeći s ovoga svijeta“, papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu.
