Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je nove podatke o oboljelima od bolesti Zapadnog Nila.
Prenosimo njihovo priopćenje.
Od pojave prvooboljelih od bolesti Zapadnog Nila na području Hrvatske početkom srpnja pa do uključivo 10. rujna 2018. godine, bolest je laboratorijski potvrđena u ukupno 39 osoba. Temeljem raspoloživih podataka, većina oboljelih osoba (35) je zaražena na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske.
Najveći broj oboljelih zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji (14 oboljelih), te na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije (9 oboljelih). Ostale županije s potvrđenim slučajevima bolesti Zapadnog Nila u ljudi su Vukovarsko-srijemska (3), Varaždinska (3), Brodsko-posavska (2), Koprivničko-križevačka (2), Karlovačka (1), Međimurska (1), Požeško-slavonska (1), Istarska (1) i Šibensko-kninska županija (1).
>> Četvero ljudi bori se za život zbog virusa zapadnog Nila, jedna osoba i iz Međimurja!
S obzirom na mjesto boravka u vrijeme inkubacije, dvoje oboljelih je zaraženo izvan Hrvatske, dok se u dvoje oboljelih ne može sa sigurnošću utvrditi mjesto zaražavanja. U većine oboljelih se radi o kliničkom obliku bolesti koji zahvaća središnji živčani sustav (tzv. neuroinvazivni oblik bolesti), a u jedne je osobe bolest završila smrtnim ishodom.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti je do 6. rujna 2018. godine na širem području Europe zabilježeno ukupno 1 112 slučajeva bolesti Zapadnog Nila u ljudi, od čega 798 oboljelih u državama članicama EU-a, a 314 u susjednim državama EU-a. Najviše oboljelih je registrirano u Italiji (327), Srbiji (262) i Grčkoj (168), ali i drugim državama: Mađarskoj (134), Rumunjskoj (117) itd. Tijekom navedenog razdoblja je zabilježen 71 smrtni ishod zbog bolesti Zapadnog Nila.
Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije se smatra komarac vrste Culex, no i druge vrste komaraca mogu prenijeti infekciju. Rizik prijenosa na nekom području ovisi o prisutnosti virusa, domaćinu u kojem se uzročnik (virus) razmnožava, vektorima-komarcima te osjetljivim (neimunim) osobama.
Tijekom ljetnih mjeseci, kad se evidentiraju oboljeli, u osoba koji se jave liječniku sa simptomima koji mogu upućivati na bolest Zapadnog Nila, u dijagnostičkoj obradi treba razmišljati i o ovoj bolesti.
Da bi se smanjio rizik pojave infekcije, potrebno je aktivno uključivanje svih članova zajednice, od građana do institucija. Važno je pravovremeno, sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, na razini lokalnih zajednica planirati i provoditi preventivne dezinsekcijske mjere suzbijanja komaraca (čl. 4-8). Predviđeno je da županije, općine i gradovi odnosno Grad Zagreb osiguraju njihovo provođenje s naglaskom na sanacijske postupke u okolišu radi uklanjanja potencijalnih legla i suzbijanja ličinki komaraca kao i za to potrebna financijska sredstva.
S provođenjem mjera suzbijanja se počinje u proljeće, prije početka sezone komaraca i kontinuirano ih se provodi do jeseni. Suzbijanje odraslih komaraca (zamagljivanje, zadimljavanje …), nije dugotrajno učinkovito i provodi se samo kao nadopuna u slučaju da osnovne mjere nisu bile dovoljne.
Aktivnim uključivanjem građani mogu smanjiti uvjete za razvoj komaraca.
