Ubrzo nakon svečanosti u povodu preleta prvih šest zrakoplova Rafale, premijer Plenković je rekao da će u narednom mandatu, kad se sastavi Vlada, jedan od prioriteta biti nabavka ratnih brodova za Hrvatsku vojsku, odnosno mornaricu. Za sada je to samo političko obećanje.
No najprije treba postaviti pitanje: trebamo li doista te brodove? Čini se da je odgovor pozitivan, bez modernih ratnih brodova nema ni moderne ratne mornarice, a time i zaštite Jadrana.
Nabavka novih brodova je u dugoročnom planu do 2034. godine. Za sada su to brodovi tek na papiru, osim ophodnih koji bi se trebali graditi. Prije šest godina predan je na uporabu obalno-ophodni brod HRM-a “Omiš“ i to je za sada sve. Hrvatska ratna mornarica zapravo ima znatan broj brodova, no problem je zastarjelost flote. Perjanice su raketne topovnjače Petar Krešimir IV, Kralj Dmitar Zvonimir i Šibenik, sve tri izgrađene u Brodogradilištu Kraljevica, te dvije raketne topovnjače Vukovar i Dubrovnik, nabavljene u Finskoj. Obalni brodovi su, osim broda “Omiš“, već stari četrdeset godina pa ih treba nadomjestiti novima.
Mornarica, da bi zadovoljila osnovne potrebe i bila u dobrom stanju, treba do deset ophodnih brodova, ali i jednu ili dvije korvete na koje može sletjeti helikopter, deplasmana oko 1500 tona. Kako su pri kraju životnog vijeka rakete RBS-15, treba ih postupno zamijeniti, ali potreban je i novi radarski sustav te nekoliko minolovaca, a sve to itekako stoji.
Jedno vrijeme pregovaralo se s norveškom tvrtkom o gradnji dvaju korveta, no čini se da je to sada na čekanju. Postojala je ideja da se u suradnji s Norveškom korvete izgrade u domaćim brodogradilištima, a da se u budućnosti takvi brodovi ponude i kao zajednički izvozni proizvod. No sve je to stalo, a riječ je o oko 400 milijuna eura. U međuvremenu je HRM-u u tijeku izrada tehničko-taktičke studije što bi takav jedan brod trebao sadržavati.
Ponavlja se stara dilema, treba li Hrvatska sama graditi korvete ili ih kupiti na tržištu, slično kao zrakoplove. Za obalno-ophodne brodove već je odlučeno da će se graditi kod kuće.
S obzirom na posebne zahtjeve naše duge obale, bilo bi mudro da sami gradimo brodove, no čini se da tu šepa, sudeći po tome što do sada nisu isporučeni ophodni brodovi iz splitskog brodogradilišta kako je planirano.
Kod fregata je drukčije, one su skupe. Ako se pak odlučimo za stranog partnera, moguće je onda takav brod ponuditi na tržištu lakše nego da ga sami nudimo, konkurencija nije mala.
Na kraju, zbog čega je baš sad postavljeno pitanje opremljenosti ratne mornarice? Razlog je politički sukob premijera i predsjednika države, no političko obećanje je izrečeno, a ljudi se drže za obećanja.
