U zimsko vrijeme obavezno je imati med u svojoj smočnici, ne smo da njime zasladite čaj već i da vas krijepi i čuva od prehlada. Dobro je znati čiji je med najbolji. Na ovogodišnje županijsko ocjenjivanje meda pristigao je 61 uzorak.
Rezultati su pokazali kako kvaliteta međimurskih medova definitivno nije upitna, što je i više puta dokazano na državnim i međunarodnim ocjenjivanjima.
Da je tome tako, potvrđuju i priznanja među kojima je bilo 20 zlata, 31 srebro te 10 bronci. Priznanja su pčelarima po drugi put zaredom dodijeljena na ovogodišnjoj sajamskoj priredbi Mesap Jesen 2018.
Već po običaju najbrojniji je bio bagremov med s 41 uzorkom, 11 je bilo cvjetnih, 4 od kestena, 2 od meduna te po jedan od lipe, nedirka i amorfe.
Najbolju ocjenu postigao je kestenov med Josipa Dobranića iz Šenkovca.
Ocjenjivanje meda, odnosno dodjela priznanja za najbolje medove, točka je na “i” na još jednu pčelarsku sezonu. Pčele što su dale, dale su i sada su u zasluženom zimskom mirovanju. Unatoč problemima i nešto slabijem prinosu, naši su pčelari na ocjenjivale prijavili čak 61 uzorak. Bilo je onih koji su imali i više uzoraka. Kao i prethodnih godina, ocjenjivanje i analiza obavljeni su na zagrebačkom Agronomskom fakultetu koje je predvodilo tročlano povjerenstvo u sastavu prof. dr. sc. Dragan Bubalo, predsjednik povjerenstva, doc. dr. sc. Lidija Svečnjak te dr. sc. Saša Prđun.
– Mogu reći kako je iza nas jedna osrednja godina s oko 20 kuna meda po košnici – rezimirao je minulu pčelarsku sezonu predsjednik udruge Agacija Željko Trupković. Glavna, a može se reći i jedina pčelinja paša nam je bagrem, i to naravno proljetna. Bilo je nešto i suncokreta te ostalog cvijeća za cvjetni med, dok je jesenska u potpunosti podbacila. Praktički je nismo ni imali. Zbog svega toga i prinosi se nešto manji, no nismo u minusu.
Ove je godine bilo i nešto više selećih pčelara pa je uz standardni bagremov i cvjetni med, na ocjenjivanje stigao i med od amorfe, invazivne biljke koja raste uz rijeku Savu i najviše je ima u Lonjskom polju. To je i polje koje naši pčelari najčešće pohode sa svojim košnicama.
– Iako sam ove godine vrcao i cvjetni med, na ocjenjivanje sam poslao samo bagremov koji je osvojio zlato – pohvalio nam se Stjepan Pokrivač (79 g.) iz Vučetinca, inače najstariji pčelar po stažu koji ima iza sebe 65 godina suživota s pčelama. – Godinama sam selio svoje košnice po Međimurju i Pohorju, no kako su me godine stisle života, trenutno je svih 120 košnica stacionirano. Srećom, nasljednika imam, naime i sin se zaljubio u pčele.
Školski medni dan
Po uzoru na školsko mlijeko, Ministarstvo poljoprivrede od ove jeseni kreće u provedbu Programa školskog mednog dana i promociju meda hrvatskih pčelinjaka u osnovnim školama za što je osiguralo 2 milijuna kuna. Školski med održat će 7. prosinca na Dan sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara. U novoj nacionalnoj flašici med će se dijeliti svim učenicima prvih razreda osnovnih škola. Za sada se za taj program prijavilo desetak pčelara na nivou Županije, dok će Grad Čakovec za svoje prvačiće angažirati pčelare s gradskog područja. (Vlasta Vugrinec)
