Preloški Pre-kom, uz čakovečki Čakom te naše jedinice lokalne samouprave, kao i sve nas koji živimo u Međimurju, već godinama hvale da smo među jako rijetkima u Hrvatskoj koji su na vrijeme prihvatili nova pravila igre oko odlaganja, odnosno kvalitetnog zbrinjavanja otpada.
– Postojeći koncept gospodarenja otpadom u Hrvatskoj potrebno je poboljšati kako bi bio u skladu s najnovijim EU smjernicama. Međimurska županija i Prelog pokazuju da je moguće izgraditi održivi sustav gospodarenja otpadom i njihov primjer trebao bi slijediti veći dio Hrvatske. – izjavio je prilikom posljednjeg posjeta Prelogu, odnosno potpisivanja odluke o pristupanju sedam gradova i općina Međimurske županije međunarodnoj strategiji “Zero Waste 2020.”, ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović.
I dok pohvale stižu na sve strane i Međimurje se snažno prilagođava “reformama”, ostatak zemlje uglavnom iskazuje velike otpore.
Što se aktualno događa na području zbrinjavanja otpada i s kojim se izazovima susreće GKP Pre-kom Prelog, porazgovarali smo s direktorom Sinišom Radikovićem.
U tijeku je predrasprava o Uredbi o komunalnom otpadu, kakva su očekivanja?
– U Zagrebu traje predrasprava o novoj Uredbi o zbrinjavanju komunalnog otpada u kojoj sudjelujem i ja osobno. Moram reći da su razlike drastične. Mi u Međimurju daleko smo najbolji u Hrvatskoj, a pogotovo mi u Prelogu, dok, naprimjer, Splićani, koje uzimam samo kao primjer, tvrde da je Uredba za njih ‘svemirski brod’ i da ju neće moći ispoštovati bez odgode.
S tim u vezi, stalno se u medijima ponavlja teza da se sortiranim otpadom može zaraditi mnogo, što je netočno, jer sortiranje i pravilno postupanje s otpadom ima svoju cijenu.
Konkretno, naša prosječna cijena skupljanja otpada po domaćinstvu je od 40 do 45 kuna mjesečno, viša primjerice nego u Splitu, gdje je prosječna cijena manja, oko 30 kuna, jer samo bacaju na odlagalište.
Zašto mi koji sortiramo plaćamo veću cijenu skupljanja, odnosno zbrinjavanja otpada, nego oni koji to ne žele prihvatiti?
– Nažalost, zasad nema zarade na prodaji otpada koja bi omogućila nižu cijenu odvoza za naša domaćinstva, dok je ona u Splitu manja nego kod nas zbog toga što jednostavno bacaju skupljeni otpad bez sortiranja na privremeno odlagalište, a na štetu prirode i društva. To više neće moći, jer prijete sankcije EU-a. Tako je i na mnogo drugih mjesta u Hrvatskoj.
Skupljanje otpada nikada ne može biti održivo u smislu samofinanciranja, građani će uvijek trebati platiti skupljanje. No prodajom sortiranih sirovina postigli smo u Prelogu to da zarađujemo 8,2 posto ukupnoga godišnjeg prihoda. Mogli bismo i više da postoji burza otpada i da postižemo veće cijene.
Drugim riječima, tim zarađenim sredstvima možemo platiti samo ljude koji rade na sortirnici te tako olakšavamo općinama i gradovima, dakako, uz zapošljavanje domaćih ljudi, što je svakako prednost.
Veoma je važan dogovor između jedinica lokalne samouprave, osnovali smo Savjet na kojemu jednom do dva puta godišnje raspravljamo o najboljim modalitetima skupljanja otpada. U ovom trenutku kapaciteti Pre-koma sasvim su dovoljni za potrebe općina i gradova, a mogli bismo obrađivati i više otpada uz drugu ili treću smjenu, ako bi ga bilo.
Koliko je otpada prikupljeno i obrađeno u 2016. godini u GKP-u Pre-kom?
– U 2016. godini dolazi do rasta ukupnih količina otpada na 6238,7 tona, što je rast za 14,08 posto prema 2015. godini. Najviše je rastao miješani komunalni otpad od pravnih osoba, skoro 21 posto. Domaćinstva su smanjila odlaganje otpada s 98,8 kg po stanovniku na 89,95 kg godišnje. Količine korisnog otpada značajno su porasle prvenstveno zbog početka obrade glomaznog otpada.
U 2016. godini odvojeno smo skupili, obradili i uporabili 3.314.215 kg korisnog otpada, što je 53,12 posto od ukupnih količina otpada koji smo skupili na području devet jedinica lokalne samouprave. Ponajbolje rezultate u odvojenom skupljanju korisnog otpada ostvario je Grad Prelog s 59,77 posto. Ako gledamo samo odvojeno skupljanje otpada, onda se postotak povećava s 53,12 posto na 56,27 posto, a razlika je odvojeno skupljeni i odloženi glomazni otpad. To znači da smo prošlu godinu odložili oko tri posto glomaznog otpada. S ostvarenim rezultatima i dalje ostajemo u vrhu odvojenog sakupljanja i obrade otpada u Republici Hrvatskoj.
Kako je poznato, GKP Pre-kom d. o. o. jest od kraja 2016. godine poduzeće u vlasništvu devet JLS-ova, što je i najviše jedinica u županiji, međutim, po količinama otpada samo drugi iza Čakoma. U 2016. godini počeli smo pružati usluge gospodarenja otpadom na području općina Belica i Dekanovec, a na početku 2016. spustili smo cijene usluga gospodarenja otpadom do 6 posto početkom prošle godine. Zbog smanjenja PDV-a smanjili smo cijene za potrošače u ovoj 2017. godini za još 10,6 posto.
Ministarstvo zaštite okoliša prepoznalo je kvalitetu našeg sustava gospodarenja otpadom i našim vlasnicima dodijelilo nagradu za cjelovit sustav gospodarenja otpadom, a naši vlasnici potpisali su odluku o pristupanju međunarodnoj strategiji ‘Zero Waste 2020.’.
U javnosti se također često prenosi glas da su zarade komunalnih tvrtki jako velike nakon zbrinjavanja otpada. Zapravo nije poznato koliki su to iznosi jer je cijeli sustav tek u povojima, pa je ovo i prvi pokušaj usporedbe troškova i zarade. U kojem je odnosu ostvareni prihod od prodaje sekundarnih sirovina prema ukupnom prihodu GKP-a Pre-kom?
– Od prodaje sortiranih sekundarnih sirovina zaradili smo 8,2 posto od ukupnoga godišnjeg prihoda, ili oko 15,5 posto ako se računa s pozicije samo prikupljenog otpada. Ostvareni ukupni prihod GKP-a Pre-kom u prošloj godini iznosio je 11.205.000 kuna, a rashod 11.150.000 kuna, tako da je dobit prije oporezivanja iznosila 55.000 kuna. Rezultat poslovanja je pozitivan, a usto su odrađene i značajne investicije potrebne za daljnji rast prihoda u narednim godinama.
Ima li poteškoća u plasmanu sekundarnih sirovina?
– Poteškoća je više, snalazili smo se kako smo znali. Jedno vrijeme plasirali smo sortirani otpad u Kinu, jer su cijene bile dobre.
Problem je u tome što Hrvatska nema burzu otpada, što nam zagorčava život, onda se javljaju prekupci i nakupci otpada i nude preniske cijene.
Pre-kom se snalazi na način da putem javnih ponuda plasira svoj sortirani otpad ponuđačima koji nude najviše cijene negdje u Europi.
Konkretno, stari papir prodajemo zbog dobre cijene u Nizozemsku, a tetrapak u Sloveniju. Najlakše je prodati željezo, to prodajemo onomu tko ponudi najbolju cijenu. Zadnjih mjeseci nešto se pokrenulo i kod nas, tako da tvrdu plastiku sada prodajemo domaćoj tvrtki Stražoplastika po cijeni od oko 300 eura po toni.
Treba, međutim, znati da za tetrapak ne dobijeno ništa, odnosno s njim smo na gubitku, kao i s plastikom, jer je sortiranje plastike jako skupo. Isplativi su stari papir koji sortiramo u dvije klase i željezo. Plastiku odvajamo u čak sedam frakcija. Mjesečno iz Pre-koma odlazi do šest šlepera sortiranog otpada.
Građani ne znaju da u osnovnom sortiranju koji oni obave na kućnom pragu ima oko tri posto nečistoća ili nečega što ne spada u određenu kategoriju, a mi oporabilištima, odnosno tvrtkama, možemo jedino prodati samo sortirani otpad koji ima manje od jedan posto nečistoća, jer ga inače ne žele preuzeti. Drugim riječima, to se ne bi moglo bez sortirnice otpada. U Pre-komu radi 45 zaposlenih, od čega 10 na sortirnici, a povremeno zapošljavamo i više radnika.
U samo nekoliko godina od Fonda za zaštitu okoliša dobili smo oko 8 milijuna kuna, a investicije su vrijedne 12 milijuna kuna. Imamo kompostanu, sortirnicu, primamo i elektronički otpad koji prosljeđujemo da daljnju obradu, centar za ponovnu uporabu, garaže, kazete za odlaganje raznih vrsta otpada. Sada još trebamo žute i plave kante za građane i još neke investicije da bismo postali centar gospodarenja otpadom.
