Povijesni kalendar: prva telekomunikacijska veza Hrvatske sa svijetom

Morseovo tipkalo kod
Morseovo tipkalo, Foto: Autor Hp.Baumeler - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=61723472

U prvoj polovici 19. stoljeća vijesti su se sporo širile svijetom jer nije bilo uređaja koji su nam danas dio svakodnevice. Informacije su se dobivale “na kapaljku” te većinom prenosile konjem.

Početkom 1850. započelo je postavljanje telegrafske žice kojom je Zagreb spojen na Zidani Most u današnjoj Sloveniji, tada Štajerskoj. Telegrafska žica dovedena je do Banskih dvora na Markovu trgu.

Današnji dan važan je za povijest telekomunikacija u Hrvatskoj, jer je 1850. otvoren telegrafski (brzojavni) ured u Zagrebu te je uspostavljena prva telekomunikacijska veza Hrvatske, tada u sastavu Habsburške Monarhije, sa svijetom.

– Telegraf je u redu, rekao je podban Lentulaj Morseovim kodom obavijestivši bana Jelačića, koji se tada nalazio u Beču, o funkcioniranju telegrafa.

– S radostju sam primio vašu viest, odgovorio je Jelačić čime je uspostavljena prva telekomunikacijska veza u Hrvatskoj.

Povijest telegrafa

Amerikanac Samuel Morse zaslužan je za izum elektromagnetskog telegrafa koji je bio puno korisniji od njegovog prethodnika, igličnog telegrafa.

Po struci slikar, Morse se fokusirao na povećanje brzine kojom slova mogu putovati kako bi se poruke brže slale pomoću telegrafa. Morse je predao patent koji se bazirao na ideji da električna struja može ili jednolično teći ili može biti prekinuta.

Upravo ti prekidi mogu se organizirati kako bi dobili smisao. Njegov je sustav bio veoma složen i kompliciran, ali je pojednostavljen nakon suradnje s američkim izumiteljem Alfredom Lewisom Vailom.

Uspostavili su jednostavnu ručicu s pogonom koja se može kontrolirati vrškom prstiju, a na drugom kraju je također bila ručica s polugom koja je mogla biti povučena (i ponovno otpuštena) snažnim elektromagnetom.

Kako bi novi telegraf učinili drugačijim i efikasnijim u odnosu na prethodne iglične telegrafe, promijenjena je dužina pritiska na tipku odnosno širina pulsa. Zatvaranje prekidača (prekid strujnog toka) na kratko vrijeme je predstavljalo tzv. točku (dot). Točka je predstavljala osnovnu mjernu jedinicu u novonastaloj Morseovoj abecedi (Morseov kod). Prekid strujnog toka tri puta dulji od točke je predstavljao tzv. crticu (dash).

Kada su se slale poruke veoma važno je bilo pravilno odaslati poruku odnosno koristiti pravilne razmake. Slova koja su se češće pojavljivala dobivala su jednostavnije odnosno kraće simbole, a rjeđe korištena slova su imali složenije simbole, a nakon svakog slova uslijedila je točno određena pauza. Upravo je ova pauza morala biti pravilno odrađena kako bi se poruke sa sigurnošću točno prenijele te da ne bi došlo do zabune.

Brzina signalizacije bila je izravno povezana sa ritmom signala, a tome su pridonijele i glazbene analogije koje su se prakticirale na treninzima na kojima se učilo prenošenje poruka Morseovom abecedom.

Novi elektromagnetski telegraf je bio puno brži od starih igličnih telegrafa. Broj slova koji se mogao poslati u minuti porastao je na 135, što je mnogo više nego ranije. Morse je svoj patent predstavio SAD-u 1837. godine, no on je tek nakon primjene svojeg koda, kojeg je izradio 1840. godine, dobio financijsku pomoć.

1844. godine otvorena je prva eksperimentalna linija između Washingtona i Baltimorea približe udaljenosti 60 kilometara. Od 1847. godine njegov sistem telegrafa je uspostavljen i u Europi. Od 1851. godine započelo je postavljanje podmorskih telegrafskih kablova. Kabel preko Atlantskog oceana postavljen je već 1866. godine.

Za razumijevanje i shvaćanje prave važnosti ovog izuma treba imati na umu da je gotovo sav prijenos poruka u ono vrijeme odrađen pomoću konja. Sustav telegrafa primjenjujući Morseove telegrafe i abecedu postao je neophodan za uspjeh te je postao iznimno važan za vojsku, novine te za svaku djelatnost koja se temeljila na razmjeni informacija.

S vremenom, pala je i cijena slanja poruke preko telegrafa. Ubrzo su se javile i knjige kodova koje su bilježile riječi odnosno rečenice (i skraćenice) zapisane pomoću Morseove abecede. U vrijeme francusko-pruskog rata 1870. godine Amerikanci su lako i brzo mogli saznati novosti s bojišnice.

Morseov kod ili abeceda
Morseov kod ili abeceda

 

Izvor: Najbar-Agičić, Magdalena. Povijest novinarstva. Sveučilište Sjever. Koprivnica. 2015., Wikipedia

Ostavi komentar