Blagdan sv. Barbare, zaštitnice rudara, ratara, talioničara i topnika, slavi se 4. prosinca u znak sjećanja na njezinu nepokolebljivu vjeru i mučeničku smrt.
Sveta Barbara živjela je u 3./4. st., a prema predaji svoju je vjeru u Isusa Krista posvjedočila smrću i to tako da ju je vlastiti otac, jer se nije htjela odreći kršćanstva, ubio, prenosi portal Laudato.
4. prosinca Crkva liturgijski časti sv. Barbaru. Sveta Barbara je zaštitnica rudara, ratara, talioničara i topnika, a njezin se zagovor često traži za dobru i blaženu smrt. Sveta Barbara spada u onaj niz svetaca ranoga kršćanstva o kojima nema puno sačuvanih vjerodostojnih podataka. No, životopisi su im obogaćeni srednjovjekovnim hagiografskim kićenjima. Njezino je štovanje vrlo rašireno u cijeloj Katoličkoj Crkvi, pa tako i u Hrvatskoj, prenosi portal Vjera i djela.
Legenda o sv. Barbari
Prema predaji, sv. Barbara rođena je u 3. stoljeću, i to ili u Heliopolisu u Egiptu, današnjem gradu Ono u sjeveroistočnom Kairu, koji je povezan s legendom o feniksu kao mjestu smrti i ponovnog rođenja, ili u Nikomediji, na području današnje Turske. Njezin otac bio je bogat i ugledan poganin koji se bavio trgovinom purpurom. Iz velike ljubavi prema kćeri i straha da je ne izgubi zbog udaje, odlučio je za nju sagraditi raskošnu kulu s dva prozora. Postavio je i čuvare kako bi osigurao da joj se nitko ne približi.
Ona je, međutim, došla u dodir s kršćanstvom koje ju je duboko zainteresiralo. Obratila se pismom Origenu. Origen je bio istaknuti crkveni pisac, koji joj je poslao svećenika Valentina prerušenog u liječnika. Valentin ju je u tajnosti podučavao vjeri i kasnije krstio. Nadahnuta iskustvom ljubavi Boga Oca, Sina i Duha Svetoga, odlučila je, tijekom očevog izbivanja, narediti radnicima da u zidu probiju još jedan otvor kako bi stvorili treći prozor kao simbol Presvetog Trojstva. Uz to, dala je uklesati križ na vratima.
Kako prenosi portal Vjera i djela, kad se otac vratio s puta, pitao ju je zašto je to napravila. Kada mu je rekla kako duša upija svjetlo kroz tri duhovna prozora: Oca, Sina i Duha Svetoga, te da se obratila na kršćanstvo, otac se razbjesnio i predao ju vlastima. Djevojka je bila podvrgnuta velikim mukama. Na očev zahtjev na kraju su mu odobrili da joj on sam odrubi glavu. Kada se vraćao kući počela je velika grmljavina. Pogodila ga je i ubila munja. Navedena je legenda samo jedna od mnogih koje su nastajale tijekom stoljeća, a s ciljem da preko nje osnaži kršćane u njihovoj vjeri.
U nekim je krajevima uz blagdan svete Barbare vezan i običaj sijanja božićne pšenice. Dok se u drugima ona sije na blagdan sv. Lucije, 13. prosinca. S druge strane, u nekim krajevima (posebno njemačkog govornog područja) na taj se dan odreže grana trešnje (višnje, šljive…) i stavi se u vodu kako bi do Božića procvjetala, prenosi Laudato.
