Petak, 01. travnja – Donosimo dnevni pregled ratnih događanja u Ukrajini našeg novinara Josipa Šimunka.
U zadnjih desetak dana rata ukrajinske snage su oslobodile zapadna područja uz Kijev, prije nekoliko dana Irpinj, a danas Borodjanku i Buču, a oslobođeno je i nekoliko sela kod Černihova na sjeveru. Na istoku Ukrajine prekinuta je blokada velikog grada Sumija, a na jugu je odbijen jaki ruski napad kod Mikolajeva te su osvojena sela kod Hersona.
Danas je 37. dan ruske invazije na Ukrajinu, borbe se povremeno vode na cijeloj liniji dodira na jugoistoku. Rusija prebacuje svoje snage iz Gruzije u područje Donbasa jer joj za napad nedostaje vojnika. S druge strane ukrajinskoj vojsci stiže oružje iz SAD i drugih zemalja, te starija borbena vozila za pješačke jedinice iz Njemačke. Glasnogovornica Bjele kuće Kate Bedingfield rekla je da je rat u Ukrajini „strateška katastrofa za Putina“ i da sad postoje nepobitni dokazi da ruski predsjednik nije postigao uspjehe koje je želio. SAD proširuje sankcije na zrakoplovni, pomorski i elektronički sektor.
S ruske strane je povlačenje s područja Kijeva i Černihova predstavljeno kao čin dobre volje. Ukrajinska strana pak smatra da se ruske snage moraju pregrupirati nakon velikih gubitaka.
U zadnjih desetak dana rata ukrajinske snage su oslobodile zapadna područja uz Kijev, prije nekoliko dana Irpinj, a danas Borodjanka i Buča, a oslobođeno je i nekoliko sela kod Černihova na sjeveru. Na istoku Ukrajine prekinuta je blokada velikog grada Sumija, a na jugu je odbijen jaki ruski napad kod Mikolajeva te osvojena sela kod Hersona.
Ukrajinski glavni stožer s velikom pozornošću prati nastojanja ruske strane koja u okupiranim jugoistočnim područjima želi uspostaviti svoju vlast vojnom silom ali i političkim sredstvima. Tvrdi se da je 17.700 ruskih vojnika ubijeno, a 1.751 oklopno vozilo uništeno.
Glavni cilj ruskih snaga
Nakon što su zasad propali pokušaji napredovanja i osvajanja Kijeva, ruske snage usredotočile su se na svoj drugi glavni cilj, zauzimanje četiri jugoistočne administrativne oblasti Ukrajine, od istoka prema zapadu Lugansk, Donjeck, Zaporižja i Herson, koja se spaja s poluotokom Krimom.
U oblasti Donjeck, površine oko 26.500 kilometara kvadratnih nalazi se 52 grada, sam Donjeck je bio milijunski grad prije rata, 131 mali grad i 1124 naselja u kojima je prije rata živjelo 4,8 milijuna stanovnika. U Donjeckoj oblasti živjelo je prije rata 56 posto Ukrajinaca i 38 posto Rusa. Ruske snage osvojile su oko 50 posto teritorija, a ukrajinsk snag drže zapadnu polovicu.
Luganska oblast ima površinu od 26. 517 kvadratnih kilometara. U 37 gradova, 109 malih gradova i 792 naselja živjelo je ukupno 2,1 milijun stanovnika prije rata. Ukrajinaca je bilo 54 posto, a Rusa 42 posto. Ruske snage drže oko 90 psto teritorija.
U Zaporiškoj oblasti koja ima površinu od 27.160 kvadratnih kilometara, živi 1,87 milijuna stanovnika u 14 gradova, 23 mala grada i 920 naselja. Ukrajinaca je prije rata bilo 70 posto, a Rusa 27 posto. Rusi napadaju dalekometnim oružjem, manji dio su osvojili, na udaru su gradovi Zaporižje i Dnjipro.
Hersonska oblast ima površinu od 28.460 kvadratnih kilometara. U 9 gradova, 30 manjih gradova i 658 naselja živjelo je prije rata 1,17 milijuna stanovnika. Ukrajinaca je 82 posto, a Rusa 14 posto. Ruske snage zaustavljene su kod Mikolajeva, u protuakcijama ukrajinske snage nastoje otjerati ruske snage preko važnog mosta u gradu Hersonu.
Poluotok Krim je 2014. godine pripojen Rusiji i na njemu živi oko 2,8 milijuna stanovnika, na površini od oko 28.000 kvaratnih kilometara (bez područja mora). Nakon Drugog svjetskog rata etnički sastav je promijenjenu korist Rusa, tako da je na njemu živjelo 58 posto Rusa i 24 posto Ukrajinaca dok je krimskih Tatara, koji su muslimani, 12 posto. Nakon pripojenja Rusiji, u Krimu živi još više ruskog stanovništva.
Kako je vidljivo, osim Krima, u sve četiri oblasti Lugansk, Donjeck, Zaporižja i Herson, prije rata je živjelo većinsko ukrajinsko stanovništvo. Zbog toga ratni cilj Rusije može biti istjerivanje i raseljavanje ukrajinskog stanovništva iz ove četiri oblasti s osnovnim ciljem osiguranja kopnenog koridora do Krima. Ukupna ratna prostorija na jugoistočnom bojištu Ukrajine na kojima se već odigravaju bitke, iznosi oko 100.000 kvadratnih kilometara i to bez Krima i mora.
Za osvajača će to biti izuzetno težak zadatak, na tom prostoru treba pacificirati 121 većih i srednjih gradova, 293 manja grada te 2429 naselja. Nije dovoljno zauzeti prostor cestama, nije jasno kako će se pacificirati ukrajinska naselja. S ukrajinske strane već je najavljen gerilski rat i pakao za osvajača čim otopli i prolistaju šume. Maksimalan sadašnji cilj Rusije bio bi i zauzimanje zadnje ukrajinske luke Odese na Crnom moru. Na taj bi način Ukrajina ostala bez mora.
Tome u prilog idu neprovjerene vijesti da se uz crnomorsku obalu Krima nalaze bogata nalazišta nafte i plina, ukupno vrijedna nekoliko tisuća milijardi eura, koja treba privesti eksploataciji. Putin ne želi konkurenta u svojem dvorištu jer je jasno da se Ukrajina okreće Europi, stav Rusije je čini se: može, ali bez nafte i plina.
Za sada se ne nazire što bi mogao biti minimalan cilj Rusije štoje važno ako se pregovara. Zadnje ruske izjave govore o osvajanju južnih oblasti Ukrajine gdje živi rusko stanovništvo, makar bilo u manjini prije rata. Jasno je jedino to da je Ukrajina pristala na neutralan status u pregovorima.
Očito je da rat nije pri kraju, obje strane pokušat će ostvariti maksimalne učinke u travnju. Ukrajinske snage računaju s rasputicom, kad se teža borbena vozila ne mogu kretati po blatu. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u četvrtak je rekao da je situacija na jugu u regiji Donbas i dalje izuzetno teška i ponovio da Rusija jača snage u blizini opkoljenog grada Mariupolja. – Bitke su pred nama – najavio je Zelenski. Jačanje ruskih snaga kod Mariupolja znači da se one spremaju napasti prema sjeveru jer branitelji grada Mariupolja u okruženju više za njih nisu stvarna opasnost.
Kijevsko (sjeverno) bojište
Vojni zapovjednik Kijeva Mikola Žirnov priopćio je da se situacija u glavnom gradu Ukrajine donekle ublažila. No, borbe su nastavljene na periferiji grada. Na području Kijeva do sada je poginulo oko 5000 građana, stotine tisuća su bez struje i vode.
Ukrajinske snage oslobodile su manji grad Borodjanku zapadno od Kijeva, a prije nekoliko dana susjedni Irpinj. Ruske snage drže položaje kod crkve u susjednom mjestu, naime čuvaju glavni logistički pravac za snabdijevanje prema sjeveru i Bjelorusiji. U Kijevu je mirno, no stanovništvo se poziva na oprez zbog mogućeg raketiranja.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da se velike borbe vode na zapadu i istoku Kijeva, naime ukrajinske snage žele osloboditi dio okupiranih područja.
Na istoku ukrajinske snage su oslobodile nekoliko manjih naselja. Na sjeveru ruske snage nastoje opkoliti Černihov. Gradonačelnik Černihova javlja da su neke granate izravno pogodile onkološki odjel bolnice, tri osobe su teško ozlijeđene. Nema struje ni vode, za tjedan dana neće biti ni hrane ni lijekova.
Istočno bojište
U istočnoj ukrajinskoj regiji Luhansk nekoliko je gradova pod jakim napadima i granatama. Ruske snage su danas napale Severodonjeck, Rubizhne, Lisičansk, Kreminnu i Ivanivku. Ima poginulih i ozlijeđenih. Bez struje siu 22 naselja, a bez plina 28 naselja, nema vodoopskrbe u Rubizhneu, Popasni, Severodonjecku, dijelu zajednice Hirske i u Lisičansku.
Osam spremnika goriva gori u skladištu nafte u ruskom gradu Belgorodu, navodno su akciju izvela dva helikoptera, postoji opasnost da se požar prošiti na još osam spremnika. Ako se potvrdi da ga je doista izvela ukrajinska avijacija, bio bi prvi napad na Rusiju od Drugog svjetskog rata. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da ne može potvrditi ili odbaciti navodnu umiješanost Ukrajine za napad.
Južno bojište
Ukrajinske snage oslobodile su prema neprovjerenim podacima jedanaest sela u hersonskoj oblasti na jugu u zadnjim akcijama. Ruska strana to demantira. Područje Hersona od vitalnog interesa je za Ukrajinu jer se nalazi s desne obale Dnjepra. Tko vlada njime, otvoren mu je put prema središnjoj zapadnoj Ukrajini i prema Odesi.
Najviše vlasti Rusije i Ukrajine odobrile su plan evakuacije stanovništva iz Mariupolja, no na terenu je druga slika. Ruske snage su u četvrtak zadržale kolonu od 45 autobusa putu prema gradu. Danas u petak je konvoj zapeo u Zaporižju jer još nisu bila osigurana sigurnosna jamstva s ruske strane. Smatra se da je u Mariupolju zarobljeno najmanje oko 100.000 civila bez hrane i vode. Ako ne bi bilo jamstava postoji mogućnost da autobusi budu opljačkani od strane ruskih vojnika, priopćuju djelatnici Međunarodnog Crvenog križa. Ruske snage zaplijenile su prije toga 12 autobusa s 14 tona hrane za Melitopolj. Danas u petak koridor prema Mariupolju nije otvoren, prošlo je samo nekoliko osobnih vozila.
>> Rat u Ukrajini: Sve viši ulozi u ratnim igrama u Ukrajini
