Hrvatska je europski rekorder po učestalosti povišenog krvnog tlaka, a prema posljednjim podacima, više od polovice odraslih Hrvata boluje od arterijske hipertenzije. U povodu Hrvatskog dana hipertenzije, koji se obilježava 11. studenoga, upozorava Hrvatska liga za hipertenziju, piše N1.
Hipertenzija glavni uzrok smrti i gubitka zdravih godina života
Povišen krvni tlak u Hrvatskoj zauzima prvo mjesto kao uzrok smrti i izgubljenih godina zdravog života, ispred pušenja, loše prehrane, šećerne bolesti, pretilosti i visokog kolesterola. Prema izvješću Global Burden of Disease, arterijska hipertenzija ubija više ljudi nego svi navedeni rizični čimbenici zajedno.
„Od povišenog krvnog tlaka umire više osoba nego od povišenog kolesterola, pretilosti i šećerne bolesti zajedno“, upozoravaju akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju, i Ivan Pećin, potpredsjednik Lige.
Više od polovice odraslih Hrvata ima hipertenziju
Nacionalna studija EHUH-2 pokazuje da prevalencija hipertenzije iznosi 51,7 posto, odnosno više od 1,6 milijuna građana. U odnosu na prvu EHUH studiju prije 15 godina, porast je gotovo 15 posto.
Posebno je zabrinjavajuće da 810 tisuća osoba uopće ne liječi bolest, dok 390 tisuća osoba na terapiji i dalje ima nekontrolirani tlak.
„To su brojke koje bi svaku državu trebale natjerati na uzbunu. Hipertenzija je bolest koja ne boli, ali ubija tiho i sustavno“, upozorava Liga.
Povećan broj smrti povezan s hipertenzijom
Prema podacima DZS-a i HZJZ-a za 2024. godinu, hipertenzivna bolest bila je drugi uzrok smrti u Hrvatskoj, odmah iza ishemijske bolesti srca. Te je godine od hipertenzije umrlo 5321 osoba (10,4% svih smrti), što je porast u odnosu na 2023. kada ih je bilo 4891 (9,5%). Treći uzrok smrti su cerebrovaskularne bolesti, koje su također posljedica neliječene hipertenzije.
Zabrinjavajući je podatak i među ženama, među kojima je hipertenzija već sada najčešći uzrok smrti, s udjelom od više od 11 posto, dok je karcinom dojke na oko 2 posto.
Hrvatska neslavni europski rekorder
Podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska ima najveću prevalenciju arterijske hipertenzije među osobama starijima od 15 godina u EU. Stručnjaci ističu da je razlog u kombinaciji rizičnih čimbenika: prekomjerna težina, prevelika konzumacija soli i alkohola, stres, sjedilački način života i neredovito uzimanje terapije.
Problem dodatno pogoršava činjenica da hipertenzija često ne izaziva simptome, pa građani godinama žive ne znajući da su bolesni. „Povišeni tlak ne boli, ne upozorava i ne daje znakove, ali polako oštećuje žile, srce, mozak i bubrege. Zbog toga ga zovemo tihim ubojicom“, upozorava Liga, dodajući da Hrvatska još uvijek nema nacionalni program za arterijsku hipertenziju.
