Ruska strana smatra da je u Donbasu navodno ukopano oko 50.000 ukrajinskih vojnika i da će za završetak operacije trebati par tjedana.
Danas je trideset i peti dan rata u Ukrajini. Prema jučerašnjim dogovoru, ruske snage trebale bi se velikim djelom povući iz područja Kijeva i Černihiva.
Glavni stožer ukrajinskih snaga priopćio je da se doduše neke ruske jednice udaljavaju od Kijeva i Černihova, no da je rusko obećenje o povlačenju smišljeno da dovede u zabludu. Riječ je o rataciji jedinica. Predsjednik Zelenski pak kaže da Ukrajinci nisu naivni.
Komentirajući jučerašnje pregovore o miru, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je:
– Nema velikih pomaka u pregovorima između Ruske Federacije i Ukrajine. Još nas čeka puno posla. Rusija smatra da se nema što pregovarati o Krimu, jer je njegov status riješen i Krim je dio Ruske
Federacije te nastavio:
– Prema Ustavu, ne možemo ni s kim razgovarati o sudbinama ruskih teritorija, o sudbinama ruskih regija.
S druge strane, Ukrajina smatra da ni pod kojim okolnostim neće odustati od Krima.
Zapovjednik američkih snaga u Europi, Tod Walters rekao je danas u američkom kongresu kako je Rusija na invaziji Ukrajine angažirala od 70 do 75 posto svoje cjelokupne vojske te da Ukrajina može uspjeti u zaustavljanju invazije.
Zamjenik britanskog premijera Dominic Raab rekao je da bi izvješća o tome da Rusija planira rasporediti plaćenike iz Wagner grupe i Sirije mogla biti znak ruske slabosti.
Navodno se sirijskim plaćenicma nudi 567.000 rubalja, ili 5900 eura mjsečno za borbu u Ukrajini. Do danas se navodno prijavilo samo 200 Sirijaca iako je otvoreno 14 centara za novačenje. Po tome se čini da je tu riječ više o propagandnoj akciji nego o stvarnoj mobilizaciji snaga iz Sirije.
Isto tako, dio zapadnih analitičara smatra da je Putin ljut na svoje zapovjednike jer mu daju lažna izvješća, te da Putin navodno ne vjeruje čelnim ljudima Ministarstva obrane. Oni smatraju da je zapovjednike strah govoriti istinu.
To je moguće, no malo vjerojatno, u svakoj vojsci svijeta osnovno je pravilo za svakog zapovjednika na terenu govoriti istinu nadređenom, jer se samo tako može stvoriti istinita slika i scenarij za buduće poteze stožera.
Druga je stvar koliko dobivene informacije zapinju u šumi u na višim razinama vlasti ili obavještajnim strukturama vlasti.
Predsjednik SAD Joe Biden obećao je u srijedu u večernjim satima u razgovoru s predsjednikom Ukrajine Zelenskim novu pomoć u iznosu od 500 milijuna dolara.
Misija ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Kini pokazala se uspješnom, dvije zemlje složile su se proširiti suradnju u teškim međunarodnim uvjetima.
Lavrov je zaključio:
– Mi ćemo zajedno s vama i našim simpatizerima krenuti prema multipolarnom, pravednom, demokratskom svjetskom poretku.“
U večernjim satima u srijedu predsjednik Rusije Putin najavio je mogućnost da Njemačka plaća ruski plin u – eurima, što bi moglo značiti da omekšava svoja tvrda stajališta.
Kijevsko bojište
Prošla noć je u Kijevu prošla relativno mirno, no ne i na Černihiv koji je granatiran cijelu noć, isto kao i naselje Nižin.
Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćava da ruske snage nastavljaju s napadima na grad Černihiv, usprkos obećanju Kremlja. Također nema ni masovnog napuštanja bojišnice.
Prema procjenama, u gradu Irpinu ubijeno je 200 do 300 civila prijašnjih dana. U bitkama za oslobođenje grada ubijeno je 50 ukrajinskih vojnika priopćio je Oleksandr Markušin, gradonačelnik Irpina.
U jutarnjim satima ponovno su se čule ekplozije u u blizini Kijeva.
Istočno bojište
Vidljivo je da Rusija premješta svoje jedinice od Kijeva prema istočnom bojištu. Kako je jučer pojašnjeno, ruske snage nastojat će opkoliti ukrajanske snage u Donbasu. Prve bitke već su počele,
Ukrajinski guverner regije Donjeck, Pavlo Kirilenko, rekao je da ruske snage granatiraju gotovo sve gradove duž crte bojišnice koja odvaja teritorij pod kontrolom ukrajinske vlade od samoproglašene republike Donjeck. Pritisak ruskih snaga rast će iz dana u dan.
Rusi smatraju da je najmanje bolno zauzeti područje Donbasa zaokruživanjem, odnosno doći iza leđa utvrđenih ukrajinskih snaga jer bi navodno tako bilo najmanje žrtava. Prema navodnim ruskim procjenama, na području Donbasa nalazi se oko 50.000 dobro utvrđenih ukrajinskih vojnika i najbolje jedinice, ako bi se napalo s istoka, došlo bi do velikih žrtava.
Ruske snage iz Mariupolja i sa sjevera uskoro će krenuti u napad jer je potrebno najmanje dva do tri tjedna za tako veliku operaciju.
Južno bojište
Intervencija francuskog predsjednika Macrona za sada nije urodila plodom, predsjednik Putin ne želi humanitarni koridor za civile iz Mariupolja, iako je rekao da će to razmotriti. Putin smatra da ukrajinski nacionalistički militanti moraju prestati pružati otpor i položiti oružje. Ukrajina je jučer na
pregovorima u Istambulu zatražila od Rusije čak 97 humanitarnih koridora iz sela i gradova koji su najteže pogođeni.
Ukrajinske oružane snage još kontroliraju dio Mariupolja u čeličani, sjedištu Metinvesta.
U Mariupolju se nastavlja humanitarna katastrofa, računa se da je u gradu još do 160.000 građana. Zamjenica ukrajinskoga premijera Irina Vereščuk najavila je tri humanitarna koridora za evakuaciju civila iz Mariupolja, Melitopolja te između Energodara i Zaporižja.
Prema današnjim podacima, u raketiranju Mikolajeva poginulo je jučer 12 ljudi a ranjeno 30.
Zapadno bojište
Na zapadnom bojištu sirene su se više puta oglašavale, no bez pojedinosti o raketiranjima.
Naglasci
Međusobne optužbe u ime globalne krize hrane Rusija je u utorak optužena pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da je izazvala ”globalnu krizu hrane” i da je dovela ljude u opasnost od ”gladi” počevši rat u Ukrajini, koja je žitnica Europe.
”Odgovornost za vođenje rata u Ukrajini je na predsjedniku Putinu”, rečeno je.
Ruski veleposlanik u UN Vasilij Nebencia rekao je pak da su turbulencije na tržištu hrane uzrokovane neobuzdanom histerijom sankcija koje je Zapad pokrenuo protiv Rusije.
Ukrajina i Rusija zajedno na globalnom tržištu proizvode 30 posto pšenice u svijetu, 20 posto kukuruza i 75 posto suncokretovog ulja.
Pomoćnica glavnog tajnika UN-a za humanitarna pitanja Joyce Msuya rekla je da sukob u Ukrajini ”prijeti pogoršanjem stanja u najvećim svjetskim humanitarnim krizama, poput Afganistana, Jemena i Roga Afrike” .
Josip Šimunko
