Proslava blagdana sv. Roka u Draškovcu, gdje se slavi kao zaštitnik, i ove godine će okupiti brojne vjernike na tradicionalnoj procesiji i misi, uz bogat program i obilježavanje važnih obljetnica župe.
U nastavka u cijelosti objavljujemo priopćenje za medije koje nam šalje Grad Prelog:
I ove će se godine blagdan sv. Roka obilježiti u Draškovcu, koji ovog sveca slavi kao svojeg zaštitnika. U Draškovcu, podnevnoj misi koja je glavni događaj dana, prethodi velika procesija u kojoj sudjeluju vatrogasci, lovci, psi, domaće životinje, bolesni i djeca čiji je sv. Rok zaštitnik. Župa sv. Roka Draškovec osnovana je 1789. godine, a ove se godine u Župi sv. Roka slavi 264. godišnjica zavjeta svetom Roku, 245. godišnjica izgradnje župne crkve i 235. godišnjica osnutka Župe sv. Roka. Tradiciju hodočašća u zavjetnu crkvu sv. Roka i davanje vlastitog zavjeta sv. Roku i Bogu njeguju brojni stanovnici međimurskih župa, pa će tako i ove godine međimurske ceste 16. kolovoza pohoditi vjernici na putu prema Draškovcu.
Jedan od najomiljenijih europskih svetaca, sveti Rok, rodio se u francuskom gradu Montpellieru u plemićkoj obitelji 1295. godine. Njegovi roditelji bili su dugo bez djece. Molili su se i zavjetovali, a Bog im je podario sina. Sveti Rok na svome je tijelu od rođenja imao madež u obliku križa. Nakon što je prije navršene dvadesete godine ostao bez roditelja, podijelio je siromasima baštinu koju je naslijedio od oca, imućnog posjednika, te se kao siromašan hodočasnik uputio u Rim. Na putu je činio dobra djela i pomagao oboljelima od kuge.
Hodočastio je u Rim, Rimini, Novaru i Piacenzu, posjećivao javne bolnice te posvuda činio djela milosrđa. Sveti Rok ozdravljao je bolesne molitvom, dodirom i znakom križa. Njegovo putovanje pretvorilo se u hodočašće ljubavi. U Piacenzi se i sam razbolio od kuge, pa je prognan iz grada. Utočište je pronašao u šumi, gdje se hranio biljem te pio vodu iz vrela koje je poteklo u njegovu skrovištu. Jedini prijatelj bio mu je lovački pas koji mu je svaki dan donosio komad kruha. Vlasnik psa, grof Palastrelli, slijedio je životinju u šumu i primio Roka pod svoj krov. Kad je ozdravio, Rok se vratio u zavičaj, ali kako ga je bolest potpuno fizički izmijenila, njegovi sumještani nisu ga prepoznali, već su ga zatvorili kao sumnjivca i špijuna. U zatvoru je proveo pet godina, ponovno obolio od kuge i tek je svećeniku koji mu je podijelio svete sakramente otkrio tko je. Preminuo je u Montpellieru, na današnji dan 16. kolovoza 1327.
Prema predaji, u njegovoj ćeliji odmah se pokazala nebeska svjetlost i pronađen je natpis: ”Svi koji obole od kuge i zaištu pomoć svetog Roka, sluge Božjega, bit će iscijeljeni.” Štovanje ovog svetca uvelike su proširili franjevci i kapucini. U rimski martirologij unio ga je papa Grgur XIII., a taj unos potvrdio je kasnije i papa Urban VIII. Po njegovu zagovoru ubrzo su se počela događati ozdravljenja, a štovanje svetoga Roka najprije se proširilo u južnoj Francuskoj i Italiji. Kad je u drugoj polovici 15. stoljeća ponovno izbila kuga, utemeljena je bratovština te se njegovo štovanje proširilo u Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj. Njegovi zemni ostatci počivaju u svetištu svetog Roka, u Veneciji, a vjernici ga zazivaju u raznim potrebama, posebno za zaštitu od zaraznih bolesti. U Hrvatskoj su u čast ovome svetcu podignute brojne crkve, kapele i oltari, a na današnji dan mnogi vjernici hodočaste u svetišta, sudjeluju u procesijama te upućuju svoje molitve svetom Roku.
Župa sv. Roka i Udruga „Prijatelji svetog Roka“ iz Draškovca, uz pokroviteljstvo Grada Preloga i Turističke zajednice Grada Preloga, pripremili su za vjernike i posjetitelje zanimljiv vjersko-kulturni program.
Foto: Grad Prelog
> Cirkovljan zove na start: RED RUN utrka vraća se uz Lovreče
