9. svibnja, Dan Europe, dan je kada se prisjećamo trenutka kada je iz pepela Drugog svjetskog rata rođena ideja ujedinjene Europe. Ovaj dan ne slavi se zbog geografije ni moći već zbog jedne vizije: da rat na europskom tlu više nikada ne bude moguć.
Kontinent razoren ratom traži novu budućnost
Godina je 1950. Europa je razorena. Dva svjetska rata u manje od trideset godina ostavila su za sobom milijune mrtvih, podijeljene narode i potpunu nesigurnost. U tom trenutku francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predlaže neobičnu ideju – da se proizvodnja ugljena i čelika, osnovnih sirovina za rat, stavi pod zajedničku kontrolu.
Njegova Schumanova deklaracija, predstavljena 9. svibnja 1950., postala je temelj današnje Europske unije. Iako su mnogi tada bili skeptični, ta ideja ne samo da je zaživjela, već je od Europe stvorila najdugovječnije područje mira i suradnje u novijoj povijesti.
Kako je Schumanova ideja prerasla u Uniju s pola milijarde ljudi
Prva konkretna posljedica Schumanove deklaracije bila je osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ) 1951. godine, čije su članice bile Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg.
Ova zajednica postupno se širila, prerastajući u Europsku ekonomsku zajednicu, a zatim i u Europsku uniju, kakvu poznajemo danas – s 27 država članica i više od 450 milijuna stanovnika.
Dan Europe danas nije samo podsjetnik na Schumanovu ideju. On je i prilika da se raspravlja o aktualnim izazovima: migracijama, klimatskoj krizi, populizmu, ruskoj agresiji, digitalnoj sigurnosti i pitanjima suvereniteta.
Iako jedinstvo Europe nije savršeno, njezina povijest dokazuje da suradnja donosi više koristi nego sukob.
Zanimljivosti:
-
Himna Europe nije prevedena – izvodi se instrumentalno kako bi naglasila jezičnu raznolikost.
-
-
svibnja dijeli se s Danom pobjede nad fašizmom u istočnim državama.
-
-
Zastava EU-a ima 12 zvijezda koje ne označavaju broj članica, već simboliziraju jedinstvo i savršenstvo.
-
Sam naziv „Europska unija“ ušao je u službenu uporabu tek 1993. godine (Ugovor iz Maastrichta).
-
Dan Europe nije državni praznik u svim članicama – Hrvatska ga simbolično obilježava, ali bez neradnog dana.
Dan Europe kao ogledalo sadašnjosti
Dan Europe nije samo prilika da se govori o prošlosti. To je trenutak kada bi svaki građanin trebao postaviti pitanje: u kakvoj Europi želim živjeti?
Ona je nastala da bi povezivala – ne da bi dijelila. U vremenu kriza, to je poruka koja nikada ne smije izgubiti svoju snagu.
Bijeli dim iznad Vatikana! Svijet čeka tko je novi vođa milijarda katolika!
