ZAVOD ZA HITNU MEDICINU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE SAVJETUJE
Da bi spriječili moždani udar, budite odgovorni prema svojem zdravlju. Ne čekajte sutra da biste počeli mijenjati loše navike, već počnite odmah!
Moždani udar jedan je od najčešćih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu, a njegova iznenadna pojava često mijenja živote oboljelih i njihovih obitelji. Nastaje kada poremećaj cirkulacije u mozgu dovodi do nedostatka kisika i hranjivih tvari, uzrokujući oštećenje moždanih stanica. Zbog toga dolazi do ozbiljnih neuroloških posljedica koje utječu na govor, kretanje, vid i druge vitalne funkcije. Iako je moždani udar hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzu reakciju, važno je naglasiti da se mnogi slučajevi mogu spriječiti zdravim načinom života i kontrolom čimbenika rizika poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, pušenja i nepravilne prehrane. Pravovremeno prepoznavanje simptoma ključno je za uspješno liječenje – svaka minuta bez intervencije povećava rizik trajnih posljedica. Kroz edukaciju i javnozdravstvene akcije moguće je podići svijest o prevenciji, prepoznavanju i hitnom zbrinjavanju moždanog udara, smanjujući time njegov razoran učinak na pojedince i društvo.
Moždani udar jedno je od najhitnijih medicinskih stanja koje zahtijeva brzo prepoznavanje simptoma i pravovremenu reakciju. Stručnjaci ističu da edukacija i svijest o čimbenicima rizika mogu značajno smanjiti učestalost i posljedice ove bolesti.
U skladu s time, smjernice i stručne preporuke za ovaj članak dali su Ivana Sklepić Klobučarić, mag. med. techn., Antonio Gužvinec, bacc. med. techn. i Dominik Hamzić, bacc. med. techn. iz Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, koji se svakodnevno susreću s hitnim zbrinjavanjem pacijenata s moždanim udarom te ističu važnost brze reakcije i preventivnih mjera.
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu koja dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenom dijelu mozga što se odražava oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo).
Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile. Ateroskleroza je najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara.
Najvažnije je prepoznati znakove moždanog udara
Moždani udar predstavlja hitno i životno ugrožavajuće stanje koje svaki stanovnik i svaki ukućanin mora znati prepoznati. Prepoznavanjem znakova moždanog udara slijedi akcija i adekvatna reakcija, a to je zvanje hitne medicinske pomoći. Tromboliza i trombektomija su suvremeni i zlatni standardi liječenja moždanog udara ako se simptomi i znakovi prepoznaju na vrijeme. Zato je od izuzetne važnosti djelovati putem javnozdravstvenih akcija.
Čimbenici rizika su dob, spol i genetsko nasljeđe na koje nije moguće utjecati. Sa starenjem raste učestalost obolijevanja od moždanog udara. U zadnje vrijeme snižava se dob bolesnika koji zadobiju moždani udar: čak 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, tj. između 45. i 59. godine života. Najpoznatiji čimbenici rizika za moždani udar na koje se može utjecati uključuju pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nezdravu prehranu, stres, tjelesnu neaktivnost i debljinu. Također, bolesti poput povišenog krvnog tlaka, srčanih bolesti, šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi i suženja karotidnih arterija predstavljaju rizike na koje se može utjecati.
Zdrava prehrana smanjuje rizik
Smanjenje rizika od moždanog udara zahtijeva prelazak na zdravu prehranu, bogatu nezasićenim mastima (posebno maslinovim uljem), voćem, povrćem, biljnim vlaknima i plavom ribom, uz primjenu mediteranske dijete. Prestankom pušenja rizik se može smanjiti, a nakon 5 godina bez pušenja, rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Prekomjerna tjelesna težina i fizička neaktivnost također povećavaju rizik, a zdrav način prehrane i povećana tjelesna aktivnost učinkovito smanjuju prekomjernu tjelesnu težinu i rizik od moždanog udara. Incidencija moždanog udara za zemlje s izlazom na Sredozemlje te mediteranskim načinom prehrane puno je manja za razliku od istočnijih i kontinentalnijih dijelova Europe. Tako primjerice Francuska (144/100000) ima puno manju incidenciju moždanog udara za razliku od Njemačke (350/100000). U većini zemalja pa tako i u RH moždani udar predstavlja drugi uzrok smrtnosti kao i jedan od najčešćih stopa invaliditeta.
Prevencija moždanog udara
Moždani udar kod ljudi predstavlja jednu od glavnih zabrinutosti za javno zdravlje zbog svoje snažne povezanosti s višestrukim medicinskim komplikacijama, lošijih funkcionalnih ishoda i značajnih troškova zdravstvene zaštite. Stoga, znajući čimbenike rizika, važno je zdravstvenu zaštitu ljudi preusmjeriti na prevenciju moždanog udara i ponajprije prevenciju i praćenje postojećih komorbiditeta. S napretkom medicine napredovalo je i liječenje moždanog udara te postoji trenutno nekoliko metoda liječenja moždanog udara koje su dokazane učinkovitosti. I dalje je ostalo geslo od metoda liječenja da je vrijeme mozak.
Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. listopada, a inicijativa za njegovo obilježavanje započela je 2006. godine. Ovaj dan ima za cilj podizanje globalne svijesti o moždanom udaru, koji je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu.
Dan crvenih haljina obilježava se svakog prvog petka u veljači i predstavlja javnozdravstvenu akciju pokrenutu s ciljem podizanja svijesti o specifičnostima moždanog udara kod žena. Ova inicijativa naglašava važnost prepoznavanja simptoma i razumijevanja rizika koji se odnose na žene, koje imaju specifične izazove u odnosu na muškarce kada je riječ o ovoj bolesti. Cilj obje akcije i obilježavanja jest skretanje pozornosti na pogubne posljedice zanemarivanja simptoma moždanog udara i isticanje nužnosti promjene životnih navika. Prevencija, pravovremeno prepoznavanje simptoma i odgovarajući medicinski tretman mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih posljedica.
U Zavodu za hitnu medicinu Međimurske županije u suradnji sa Županijskom bolnicom Čakovec pacijente se zbrinjava po dogovorenom algoritmu te je u 2024. godini Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije ukupno zbrinuo 192 pacijenta s sumnjom ili s dokazanim moždanim udarom. U slučaju prepoznavanja simptoma moždanog udara ostanite smireni, nazovite 194 i slušajte upute dispečera i odgovarajte na postavljena pitanja. Smirenim i pravilnim postupanjem do dolaska hitne medicinske pomoći pomažete unesrećenoj osobi spasiti život.
Kako se nositi s moždanim udarom ako smo ga doživjeli?
U procesu liječenja je važno da sam čovjek kojega je zadesio moždani udar, kojim mu može biti pogođeno sjećanje, memorija i fina motorika, ne izgubi nadu. Oboljelima je važna svjesnost da su uključeni u obitelj i zajednicu. Možda više ne može cijepati drva, ali može pričati priče. Ne treba očekivati čuda i misliti da će se oporaviti za dva tjedna. Oporavak traje i do godinu dana pa čak i duže. Treba prihvatiti da nam se život promijenio.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
- utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
- poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
- naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
- naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
- gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
- omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
