Ovogodišnja žetva pšenice i ječma u Slavoniji mogla bi biti među najboljima u zadnjem desetljeću. Prinosi dostižu i 10 tona po hektaru zahvaljujući povoljnim zimskim uvjetima, dovoljnoj količini oborina i primjeni napredne agrotehnike. No, usprkos izvanrednim rezultatima na terenu, poljoprivrednici ne mogu računati na realnu zaradu.
Kvaliteta dobra ali proteini zakazali
Hektolitarska masa bila je iznad 80 što je odličan rezultat, no visoke temperature u ključnim fazama razvoja negativno su utjecale na sintezu proteina. Time pšenica završava u nižem cjenovnom razredu, što dodatno smanjuje tržišnu vrijednost.
Otkupna cijena ne prati trošak proizvodnje
U Hrvatskoj se pšenica trenutačno otkupljuje po cijeni od 160 eura po toni, dok je na europskim burzama cijena bliža 200 eura. Razlika od 40 eura čini ogromnu razliku za ratara koji za hektar troši čak 1331 euro da bi došao do pozitivne nule. Detaljna računica uključuje sjeme, gnojivo, zaštitu, rad, mehanizaciju, ostale inpute i kamate.
Četiri ključna izazova hrvatskog ratarstva
Hrvatski ratar u startu gubi jer mu je primarno tržište Italija, gdje zbog izvozne strukture ostvaruje i do 300 eura manju dobit po hektaru u usporedbi s kolegom iz Italije ili Njemačke. Uz to dolazi regulatorni pritisak, rastući troškovi inputa i strojeva te sve izraženiji utjecaj klimatskih promjena.
Vrijeme je za promjenu pristupa
Analitičari upozoravaju da je postojeći model održavanja ratarske proizvodnje dugoročno neodrživ. Potrebna je promjena u svim segmentima sustava — od državne politike i otkupne mreže do strukture proizvodnje i orijentacije prema sortama više kvalitete i većeg tržišnog potencijala, piše Poslovni.hr.
Požar u Čakovečkoj ulici digao mještane na noge
