Na završnoj raspravi u predmetu protiv međimurskog župana Matije Posavca, tužiteljstvo USKOK-a iznijelo je opsežan završni govor kojim je zahtijevalo osuđujuću presudu po sve tri točke optužnice – za trgovanje utjecajem te pogodovanje pri zapošljavanju u županijskim službama T. Č. i J. M.
Optužnica je podignuta još u svibnju 2022. godine, a tome je prethodila akcija USKOK-a 10. rujna 2021. godine. Tada su privedeni Matija Posavec, Josip Kobal i Milorad Novković, nakon što je USKOK mjesecima snimao razgovore u tajnosti ozvučenom uredu župana. Obrana sva tri optuženika kategorički je odbila optužbe i zatražila oslobađajuću presudu, uz priličnu indignaciju na što USKOK troši vrijeme i proračunska sredstva.
Obrana je također uporna u tome kako su prvotna priznanja Posavca i Novkovića iznuđena na prepad, svojevrsnom doktrinom šoka. Naime, kako tvrde, nitko se od optuženih do tada nije našao u rukama istražnih organa te su, ako bismo sve sveli pod zajednički nazivnik, priznali sve samo da izađu iz pritvora. Sudsko vijeće povuklo se na vijećanje, a odluka će biti objavljena u srijedu, 3. lipnja, u 12 sati.
Tužiteljstvo: „Koruptivni dogovor bio je izričit i jasno definiran”
Na ročištu održanom u petak, 29. svibnja 2026. godine, najprije je tužiteljstvo USKOK-a ponovno iznijelo svoju detaljnu analizu dokaza prikupljenih posebnim dokaznim radnjama između 6. i 24. svibnja 2021. godine. Središnji dokaz po točki 1. optužnice – navodnom trgovanju utjecajem radi osiguravanja mjesta Josipa Kobala u Upravnom vijeću Županijske uprave za ceste (ŽUC) – snimka je razgovora u uredu prvookrivljenog Matije Posavca od 6. svibnja 2021.
„Iz sadržaja tog razgovora nepobitno slijedi kako je drugooptuženi Josip Kobal prvooptuženom Matiji Posavcu predao inkriminirani novčani iznos (10.000 kn, op. a.) i pritom otvoreno verbalizirao svoje traženje da ga ubaci u ŽUC. Prvooptuženi Posavec preuzimajući taj novac apsolutno se obvezao na ispunjenje tog traženja odgovarajući sa ‘Riješeno je i može'”, istaknula je tužiteljica.
Obrana je isticala da je Kobal u jednom trenutku rekao Posavcu „nemaš nikakve obveze prema meni”, no tužiteljstvo je to odbacilo kao formalan iskaz bez stvarne namjere: „Ta rečenica se ne može izvlačiti iz konteksta cijelog razgovora, jer je Kobal u dva navrata potom od Posavca jasno i otvoreno zatražio da mu osigura ostanak u ŽUC-u.”
Snimka od 24. svibnja 2021. prema tužiteljstvu dodatno potvrđuje optužbu – Kobal tada ponovo dolazi u županov ured i kaže: „Mene probaj nekako kroz ŽUC srediti”, na što mu Posavec odgovara da je to „riješeno i da su se tako dogovorili prije izbora”.
Tužiteljica je istaknula i da je sam Posavec u prvom ispitivanju priznao počinjenje kaznenog djela, ocijenio svoje ponašanje neispravnim te izrazio žaljenje – no da je tu obranu naknadno opovrgnuo. Snimka od 1. srpnja 2021. donosi i razgovor u kojem Posavec prisutnim osobama u svom uredu govori: „U ŽUC-u sam ostavio Kobala.”
Točke 2. i 3.: Zapošljavanja na Županiji
Kod točke 2. optužnice, tužiteljstvo se oslonilo na niz snimljenih razgovora kojim su napravili rekonstrukciju tijeka zapošljavanja T. Č. (Iako su u sudnici spominjana puna imena, s obzirom na to da se protiv tih osoba ne vodi kazneni postupak, u izvještaju koristimo inicijale, op. a.)
Prema navodima optužbe, već 29. ožujka 2021. Posavec trećeoptuženom Miloradu Novkoviću govori o kvalifikacijama T. Č. i traži da je „probaju zgurati unutra”. Na sastanku 2. travnja 2021. – prije raspisivanja ikakvog natječaja – Novković saznaje da kandidatkinja nema visoku stručnu spremu potrebnu za pravne poslove te navodi da za nju „moraju izmisliti neko radno mjesto”, na što Posavec odgovara: „Pa budemo našli neko rješenje.” Na upit treba li promijeniti pravilnik, Posavec navodno odgovara: „Samo mi donesite potpis.”
Posebno je istaknuta snimka od 12. travnja 2021. u kojoj Posavec T. Č. govori da će joj „Milorad dati pitanja” uz napomenu: „Samo to ne smije se reći.” Tužiteljica je tu dovela u vezu s iskazom svjedokinje koja je izjavila da joj je T. Č. rekla kako je prije testiranja dobila pitanja od Novkovića, a na testiranju su bila upravo ona pitanja na koja ju je Novković prethodno uputio.
Kod točke 3., zapošljavanja J. M., tužiteljstvo se pozvalo na iskaz pročelnice Vlade Odić Kudum koja je potvrdila da je na Novkovićevu inicijativu primila J. M. na razgovor prije raspisivanja oglasa – i to nju jedinu od svih kasnijih kandidata.
„Neuvjerljivi su iskazi J. M. i Zorana Kapusta”, rekla je tužiteljica, osvrćući se na tvrdnju da J. M. navodno nije znala tko ju je zvao s određenih službenih brojeva, a te je iste brojeve u svom mobitelu memorirala kao „pročelnik Novković” i „pročelnik Novković 2″. „Nije ni životno ni logično da bi J. M. te brojeve memorirala funkcijom i prezimenom, a da ju s tih brojeva nije zvao upravo trećeoptuženi Milorad Novković”, zaključila je tužiteljica.
Na kraju, tužiteljstvo je odbacilo i argument da T. Č. nije nanijela štetu jer je bila jedina kandidatkinja: „Time je zaobiđen i obezvrijeđen sam postupak javnog natječaja, a to je suština inkriminacije. Uz dodatnu okolnost da to radno mjesto za T. Č. nije ni postojalo u prijašnjoj sistematizaciji, nego je skrojeno upravo prema njezinim kvalifikacijama.”
Obrana Posavca: „Prvo ispitivanje provedeno je pod pritiskom, a tajne mjere trajale su predugo”
Odvjetnica Dajana Zoričić predala je pisani završni govor od 18 stranica te ukazala na ono što obrana smatra temeljnim pravnim problemom cijelog postupka – zakonitost dokaza.
„Obrana je od samog početka dosljedno ukazivala da optužnica protiv prvookrivljenog nije utemeljena ni na zakonitim dokazima, niti na činjenicama koje bi upućivale na postojanje bilo kakvog kaznenog djela”, rekla je Zoričić.
Poseban naglasak stavila je na prvo ispitivanje: „Provedeno je pod očitim pritiskom, uz sugestivna pitanja i u okolnostima koje su dovele do trenutne i neopozive ostavke. Takvo postupanje predstavlja povredu privilegija protiv samouoptuživanja i protivno je standardu pravičnog postupka – ne samo hrvatskog, nego i europskog.” Iz tog razloga, smatra obrana, ni zapisnik o prvom ispitivanju ni ostavka župana ne mogu biti zakoniti temelj osuđujuće presude.
Zoričić je ukazala i na trajanje tajnih mjera: „Mjere prema prvookrivljenom trajale su iznimno dugo, u maksimalnom opsegu, bez stvarne i detaljne sudske kontrole proporcionalnosti. Obrana je dokazala da je Posavec u konačnici ostao jedina osoba prema kojoj su mjere nastavljene, iako su prema ostalima obustavljene zbog nepostojanja novih saznanja. Takvo postupanje nije bilo ni nužno ni razmjerno.”
Po točki 1., obrana je naglasila da Josip Kobal nije bio stranac u ŽUC-u: „Neoborivo je utvrđeno da je Kobal ranije u više mandata bio član Upravnog vijeća ŽUC-a. Ne postoji nikakva životna logika ni stvaran motiv za kupovanje imenovanja nečega što ionako postoji kao kontinuitet rada.” Odbacila je i tezu o županovom dominantnom utjecaju na skupštinu: „O imenovanju je odlučivala skupština kao predstavničko tijelo, sukladno zakonskoj proceduri. Niti jedan svjedok nije potvrdio postojanje bilo kakvog nezakonitog utjecaja, dogovora ili pritiska.”
Po točkama 2. i 3., Zoričić je istaknula da su „svi natječaji provedeni zakonito i transparentno”, da ni jedna članica povjerenstva nije potvrdila pritiske te da je T. Č. bila „jedina kandidatkinja, pa njezinim primanjem nitko nije pretrpio štetu”. Istaknula je i da USKOK selektivno interpretira razgovore: „Iz snimaka se izvlače oni dijelovi koji idu u prilog optužbi, a zanemaruju oni koji pomažu obrani.”
Posavec osobno: Ne može se kazneno goniti način na koji se formira vlast
Sam Matija Posavec uzeo je riječ i iznio niz argumenata koje smatra ključnima. Počeo je od terminologije: „Tužiteljica je podcrtala rečenicu gospodina Kobala ‘ubaci me u ŽUC’ kao dokaz koruptivnog dogovora. Ali Kobal je u tom trenutku, i 6. svibnja i 24. svibnja, i u lipnju, i prethodnih 20 godina, već bio član Upravnog vijeća ŽUC-a. To nije zapošljavanje u tvrtki. To je upravno tijelo imenovano po statutu od strane predstavničkog tijela – Županijske skupštine.”
Potom je postavio šire, načelno pitanje: „Ne može hrvatsko pravosuđe, niti bilo koje drugo na svijetu, kaznenu odgovornost svoditi na legitimitet ili ustavnu kategoriju formiranja vlasti. Postoji neposredni izbor građana. Građani formiraju sastav Županijske skupštine, većinu ili manjinu. Župan kao čelnik izvršnog tijela predlaže zakonodavnom tijelu točke, tako funkcionira i država. Razgovor s predstavnicima političkih stranaka je upravo usklađivanje, između ostalog i kadrovskih pitanja.”
Posavec je otišao i korak dalje, povlačeći paralele s nacionalnom razinom: „Ustavni suci se u ovoj državi ne mogu birati bez politike, odnosno bez odgovora većine ili manjine u Hrvatskom saboru. I to na toj razini, a kamoli na razini Međimurske županije. U čemu je onda razlika?”
Što se tiče novca, Posavec je inzistirao na svojoj verziji: „Osobno sam, imenom i prezimenom, adresom i OIB-om, položio 70.000 kuna. To postoji kao dokaz i trag u banci. Položeno je kao članski doprinos – jer kad se nešto polaže kao članski doprinos, ne polaže se kao donacija, i zato nije evidentirano u Državnom izbornom povjerenstvu kao donacija. Nisam niti mogao sam sebi donirati novac. Taj novac je dalje distribuiran po podračunima u svrhu kampanje.”
Istaknuo je i da je Kobalova kći u to vrijeme bila na njegovoj izbornoj listi: „Kobal je sasvim komotno mogao doći k meni kao predsjedniku stranke. Na toj osnovi, i samo na toj, razumijem taj razgovor.”
Zaključio je: „I dalje, nakon izlaganja suoptuženih i tužiteljstva, stojim iza riječi svoje odvjetnice i smatram da nema nikakvog kaznenog djela ni u prvoj, ni u drugoj, ni u trećoj točki.”
Kobalov branitelj: Zašto se Kobalom bavite, a ne onime tko kaže ‘kaj bi ti štel biti’
Drugooptuženi Josip Kobal i njegov branitelj inzistirali su na cjelovitom čitanju sporne snimke od 6. svibnja 2021.
Branitelj je rekonstruirao razgovor, istaknuvši kako USKOK uporno uzima samo dijelove koji mu odgovaraju: „Kobalova kći bila je na Posavčevoj listi. Kobal kaže: ‘Ja sam ti donio 10.000 kuna da ti pomognem.’ Točka. Druga, odvojena rečenica: ‘Nemaš nikakve obveze prema meni.’ A tek onda, odvojeno: ‘Probaj me ako možeš u neku varijantu u ŽUC staviti.’ To su dvije rečenice koje USKOK neće akceptirati u cijelosti, prvu ignorira, drugu uzima kao dokaz korupcije.” (Branitelj time aludira da USKOK ignorira kontekst u kojem Kobal spomenutih 10.000 kuna daje isključivo kao pomoć za kampanju, op. a.).
Branitelj je upozorio i na širi kontekst imenovanja: „Od sedam članova tada izabranog Upravnog vijeća ŽUC-a, čak četiri su iz bivših mandata – Žvorc, Čonka i drugi. Posavec je sam govorio o kontinuitetu Kobalovog rada u tijelima i odborima Županije. Je li i to korupcija?”
No najoštriji dio obrane bio je vezan uz pitanje selektivnosti USKOK-a. Kobalov branitelj postavio je niz retoričkih pitanja: „Na snimkama čujemo i kako se dogovaraju tijela, odbori, vijeća u Županiji – ‘daj mi ovog tamo, ne daj mi onog’. Imamo desetak stranica takvih razgovora. Je li sve to koruptivni dogovor? A kako se dogovaraju tijela u Saboru? Kako se bira predsjednik Vrhovnog suda? Dva glavna čovjeka države sjednu i dogovore, pa je li to kazneno djelo?”
Potom je izravno referirao na aferu koja je proteklih godina odjeknula javnošću: „Sjetimo se onog primjera ‘kaj bi ti štel biti’ – u kleti u Zagorju. (Odvjetnik je ovdje podsjetio na aferu iz 2021. kada je čelnik HDZ-a Krapinsko-zagorske županije pokušao pridobiti nezavisnog kandidata koji je kasnije postao gradonačelnik Oroslavja, op. a.). Bila je gužva u medijima, a onda je sve stalo i nikom ništa. Pa kako je to? ‘Kaj bi ti štel biti kad mi pobijedimo’ – je li to koruptivni dogovor? Jesu li i oni pali? Ako sudite Posavca, sudite Kobala, nema problema. Ali sudimo onda sve, po redu, bez iznimaka.”
Kobalov odvjetnik iznio je i kritiku prema prioritetima USKOK-a: „Meni je žao da se USKOK generalno bavi ovakvim stvarima. Nemamo ozbiljno postavljenje u situaciji da se kaže: milijun eura, 500.000 eura, to je korupcija vrijedna USKOK-a. A ovo ostalo, neka rade općinska državna odvjetništva. Ovo nije koruptivni dogovor po mom dubokom uvjerenju. Niti je ovaj predmet počeo kao namjera borbe protiv korupcije, nego sasvim nečeg drugog. Ali o tome neću pričati ako glavni akteri o tome ne žele.” (Odvjetnik ovdje ponovno aludira na političku pozadinu slučaja, op. a.).
Kobal se nakon riječi svog odvjetnika osobno obratio Sudskom vijeću, vidno emotivan: „Ja moram reći da su ove optužbe mene strašno povrijedile. Cijeli život radim na donacijama i pomažem ljudima. Matija je moj prijatelj. Jedan od prvih koji je došao u bolnicu u Čakovec kad sam bio nepokretan. Kad je njemu trebao prijatelj, rekao sam mu: Tu sam ti, donio sam ti to od mene. To je najjednostavnije rečeno što sam trebao reći. Nikad nikome nisam dao novac uz obvezu ili protučinidbu. Mene ovo strašno vrijeđa, i mene osobno i moju obitelj. Nisam kriv.”
Novković: „Neka puste snimku s hodnika – kad sam ja točno dao pitanja?”
Treći optuženik Milorad Novković i njegov branitelj temeljili su obranu na jednoj ključnoj pravnoj distinkciji: ukazati kandidatu na pravna područja iz kojih se test može odnositi nije isto što i predati mu konkretna pitanja. Naime, i Novković je promijenio iskaz i rekao da je prvu izjavu dao u psihičkoj rastresenosti, pod pritiskom i u strahu za svoju tada 90-godišnju majku koja je ostala kod kuće. „Samo sam što prije želio izaći iz zatvora“, rekao je.
Njegov branitelj je u svojoj završnoj riječi istaknuo: „T. Č. na raspravi izričito navodi da su joj ‘spomenuti propisi i pravna područja’. To je ključna razlika. Kandidati se ionako pripremaju iz propisa vezanih za radno mjesto – to nije kazneno djelo.” Istaknuo je i da je T. Č. bila jedina kandidatkinja, a da su se pitanja slagala tek na dan testiranja: „Dakle, nije ni postojao gotov test koji bi se mogao predati unaprijed.”
Kod J. M., obrana je ukazala na vremenski slijed koji, prema njoj, materijalno razbija optužnicu: „Pitanja su sastavljana jutro na sam dan testiranja. Objektivno nije moglo biti predaje pitanja koja tada još nisu ni postojala.” Istaknuto je i da J. M. kao magistrica prava s iskustvom u odvjetničkom uredu „nije trebala posebnu pomoć za takvo testiranje” te da se za drugi krug bolje pripremila jer je „već znala gradivo i imala više vremena”.
Branitelj je upozorio i na dokaznu prazninu: „Niti iz jedne preslušane snimke ne proizlazi da je Novković predao konkretna pitanja ili zadatke. Kazneni zakon ne sankcionira politički dojam, administrativne nepravilnosti ili neformalnu komunikaciju – on sankcionira dokazanu ostvarenost zakonskih obilježja kaznenog djela. U ovom postupku to nije dokazano.”
Novković je osobno uzeo riječ i postavio pitanje koje smatra ključnim: „Na mojim mobilnim uređajima ništa nije pronađeno. Na mobitelu J. M. zadnji kontakt je bio 26., a povjerenstvo se prvi put sastalo 27. Više nije bilo nikakvog kontakta između 26. i bilo koga sa Županije. Pa kada sam ja onda dao pitanja? Kada? Neka puste tu snimku. Ako imaju 13 sati snimaka – zašto nemaju baš tu snimku? Zašto ne puste snimku s hodnika i kancelarije kad sam navodno dao pitanja kandidatkinji T. Č.? Imate snimke. Koristite ih.”
Zaključio je: „Koja je svrha davanja pitanja? Date pitanje J. M., ona dođe, odgovara sama i mora zamijeniti dvije – nitko joj ne može pomoći. Neka se nauči. I naučila je – položila je državni ispit i stvarno radila posao. A što se tiče načina zapošljavanja, to što je radno zakonodavstvo fleksibilno, to što u hitnim potrebama službe morate nekoga primiti na određeno, to je isto kao da me optužite zašto su određeni poslovi uopće povjereni Županiji. Pa jesam li ja za to kriv?”
Presuda u srijedu u podne
Nakon završnih govora svih stranaka, predsjednik vijeća objavio je da je rasprava zaključena. Sudsko vijeće povuklo se na vijećanje i glasovanje, a presuda će biti objavljena u srijedu, 3. lipnja 2026., u 12:00 sati na istom sudu. Predsjednik vijeća napomenuo je da optuženi iz Čakovca ne moraju biti prisutni na objavi te ih podsjetio da žalbu mogu podnijeti u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka.
„Treba nam malo vremena da se srede ovi zadnji materijali, proučimo završne govore i analiziramo taj dio”, rekao je predsjednik vijeća, pojašnjavajući da zakon dopušta odgodu objave presude za tri radna dana.
Hoće li sud prihvatiti tezu USKOK-a da je riječ o koruptivnom dogovoru ili obranu optuženika da se radi o politički i pravno pogrešno interpretiranim razgovorima, bit će poznato u srijedu točno u podne, kada bude objavljena prvostupanjska presuda.
