Bez njih nema sigurnog poroda: Primalje i njihova borba u tišini

Dok se svijet svakodnevno suočava s krizama – ratovima, katastrofama, pandemijama – jedna grupa zdravstvenih radnica često ostaje u sjeni. To su primalje – žene (i muškarci) koje svakodnevno donose novi život na svijet, bez bliceva kamera, ali s ogromnom odgovornošću. Međunarodni dan primalja, koji se svake godine obilježava 5. svibnja, podsjeća na njihovu ključnu, a često podcijenjenu ulogu u sustavima zdravstva.

Ključne u svakoj krizi

Ovogodišnja tema „Primalje: ključne u svakoj krizi“ dolazi u trenutku kad su zdravstveni sustavi pod pritiskom diljem svijeta. Bilo da se radi o prirodnim katastrofama, oružanim sukobima ili izvanrednim javnozdravstvenim situacijama, primalje su među prvima koje reagiraju – i posljednje koje napuste teren.

U zemljama pogođenima krizama, primalje su često jedina dostupna stručna pomoć za trudnice, rodilje i novorođenčad. Osiguravaju porođaje, njegu nakon poroda, pomoć pri dojenju, ali i psihosocijalnu podršku ženama koje su preživjele seksualno nasilje.

Primalje nisu samo pomoć pri porodu

Njihovo znanje nadilazi porođaj. One su educirane da pružaju širok spektar seksualnih i reproduktivnih zdravstvenih usluga – uključujući kontracepcijsko savjetovanje, edukaciju, neonatalnu njegu i hitnu pomoć u složenim situacijama.

Ipak, unatoč svojoj važnosti, primalje su često isključene iz planiranja zdravstvenih politika i nedovoljno zaštićene tijekom kriznih razdoblja. Upravo zato Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna konfederacija primalja apeliraju na veća ulaganja u njihovu edukaciju, sigurnost i sustavno prepoznavanje njihove uloge.

Pet zanimljivosti koje možda niste znali o primaljama

1. Više od 90% primalja su žene – ali broj muškaraca u profesiji lagano raste, osobito u zapadnoj Europi.

2. Primalje mogu samostalno voditi porode u većini zemalja – bez prisutnosti liječnika, ako trudnoća i porod teku uredno.

3. U kriznim zonama primalje često rade bez osnovnih uvjeta – struje, sterilne opreme, pa čak i vode.

4. UN procjenjuje da bi ulaganja u primalje mogla spriječiti čak 4,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, uključujući majke i novorođenčad.

5. Prva organizirana edukacija primalja u Europi datira iz 16. stoljeća, a u Hrvatskoj iz 18. stoljeća, kada je osnovana prva primaljska škola u Varaždinu.

Ostavi komentar