Prema Katoličkom kalendaru 30. travnja slavi se Josip Benedikt Cottolengo i papa Pio V.
Sveti Josip Benedikt Cottolengo rodio se 3. svibnja 1786. u gradiću Bra u Piemontu.
Već se kao dječak isticao dobrotom i brigom za siromahe. Školovao se u torinskom sjemeništu, a za svećenika je zaređen 8. lipnja 1811. Imenovan je 1813. župnikom u Cornelianu d’Alba, 1814. nastavio studirati teologiju, a 1816. diplomirao. Od 1818. djelovao je kao kanonik bazilike Corpus Christi u Torinu. Već tada ga je izuzetno privlačilo djelo svetog Vinka Paulskog.
Pozvan je iznenada 2. rujna 1827. uz samrtnu postelju jedne trudne Francuskinje, koja je s mužem putovala iz Milana u Lyon. Na putu se teško razboljela od tuberkuloze, ali ni u jednoj bolnici nije za nju bilo mjesta jer nije imala novaca.
Cottolengo je s njom ostao za vrijeme poroda, ispovijedio je, pričestio, dao joj posljednju pomast, pokrstio njezinu novorođenu kćer i bio nazočan njihovoj smrti. Taj događaj snažno ga je potresao i potakao ga na osnivanje karitativne ustanove, koju je nazvao Mala kuća božanske providnosti.
Cottolengo je dobro znao da će njegovo djelo uspijevati jedno ako ga prati Božji blagoslov. Vizionar, pokornik i mistik, bio je siguran da Božja providnost nikada neće zakazati te je od svojih suradnika tražio da ne mole za određene nakane ni potrebe Male kuće, već jedino za Božju dobrohotnost i ispunjavanje Božje volje.
Pio V., (Bosco Marengo, 17. siječnja 1504. – Rim, 1. svibnja 1572.), rođen kao Antonio Ghislieri, 225. poglavar Katoličke Crkve, papa od 7. siječnja 1566. do smrti 1572. godine.
Kad mu je bilo tek 14 godina, stupio je u dominikance da i sam svojim svetim životom i radom nastavi slavnu tradiciju reda, osobito njegovih velikih svetaca. Teološke je nauke završio u Bologni, u blizini groba Sv. Dominika, a 1528. zaređen je za svećenika.
Kako je bio veoma pobožan i revan redovnik, poglavari su mu povjeravali važne službe u redu. Kardinalska čast dodijeljena mu je 1557., a 1566. izabran je za papu uzevši ime Pio V.
Papa je želio biti reformator, a znao je kako svaka zdrava reforma mora početi od svoje kuće, pa je zato počeo s reformom papinskoga dvora, Rimske kurije i biskupije. Svoj je dvor pojednostavio i sjaj sveo na najmanju mjeru. Papa se sav dao na provođenje u djelo tridentskih odluka.
Klement X. proglasio ga je blaženim, a Klement XI. svetim. Tijelo mu počiva u jednoj pokrajnoj kapeli u bazilici Sv. Marije Velike.
Izvor: Sveci.net
