12. svibnja – Danas je 78. dan ruske agresije na Ukrajinu. Na sigurnosno-međunarodnom planu dogodio se pravi potres.
Donosimo pregled dođaja u Ukrajini iz pera našeg novinara Josipa Šimunka.
Finska je odlučila postati članicom NATO saveza, kako je bilo najavljivano, a Švedska o tome odlučuje za tjedan dana. Zapadni analitičari smatraju da će ulazak Finske i Švedske ojačati NATO u cjelini, što za sve zemlju koje su članice saveza zapravo znači i veću sigurnost, pa tako i za Hrvatsku.
Očekivano, Rusija je odluku Finske dočekala na nož, no Finci se još dobro sjećaju ruskog napada na tu zemlju u vremenu Drugog svjetskog rata i strahuju za budućnost svoje zemlje. Kako je pokazalo iskustvo ne samo Ukrajine, s Rusijom se nikad nezna.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leven izjavila je u susretu s japanskim premijerom Fumimom Kishidom da je Rusija „danas najizravnija prijetnja svjetskom poretku s barbarskim ratom protiv Ukrajine i njezinim zabrinjavajućim paktom s Kinom. Ruska invazija Ukrajine nije samo pitanje Europe, već potresa srž međunarodnog poretka, ukljućujući Aziju. To se ne smije tolerirati.“
Odluku Finske da će pristupiti NATO savezu pozdravili su brojni zapadni političari, posebno Estonije, NATO-a, Švedske i drugih zapadnih zemalja. Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila sigurnosnu situaciju u Finskoj. Ukrajiunski političari nosu mogli odoljeti te rekli da je ulazak Finske i Švedske u NATO Putinova zasluga.
Rusija je vijest o ulasku Finske u NATO primila na nož, u priopćenju iz Moskve kaže se da će Rusija biti prisiljena „poduzeti korake odmazde“. Što to točno znači nije precizirano.
No prva odluka je već na vidiku, čini se da će od petka Finska ostati bez ruskog plina, Gazprom je već zaustavio dotok plina Poljskoj. Toliko o tome da plin nije geopolitičko oružje.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je govoreći o sankcijama protiv Rusije rekao da će one oslabiti Zapad, što se vidi i po porastu inflacije u Europi. On smatra da će nastavak sankcija dovesti Europu do još većih problema, ali i najsiromašnije zemlje svijeta. Prema njemu, sankcije nisu oslabile Rusiju, no to će se tek vidjeti.
Vijeće UN-a za ljudska prava donijelo je rezoluciju o istrazi navodnih zloporaba ruskih vojnika u dijelovima Ukrajine koji su prije bili pod njihovom kontrolom. Više od 50 zemalja podržalo je zahtjev Kijeva za održavanjem posebne sjednice.
Rezolucija je usvojena velikom većinom, s 33 člana glasala za, Kina i Eritreja bile su protiv, uz 12 suzdržanih.
Prema podacima UN-a, od početka ruske invazije na Ukrajinu 3496 civila je ubijeno. Ranjeno je 3760. U manje od tri mjeseca ubijeno je više civila nego tijekom osam godina rata.
Američko veleposlanstvo u Kijevu priopćilo je da ruska blokada Ukrajine zaustavlja izvoz hrane i prijeti najsiromašnijim zemljama, smatrajući da se blokada hrane mora zaustaviti. Europska unija istovremeno planira koridore za odvoz žita kopnenim putem, što je zbog velikih količina izuzetno složena logistička operacija.
Prema ukrajinskim podacima, ruski gubici u ratu popeli su se na 26.650 poginulih vojnika, uništeno je 2873 oklopna transpontera i 1195 tenkova.
Kijevsko bojište
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je u izjavi CNN-u rekao da je zabrinut zbog mogućnosti da ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi taktičko nuklearno oružje napadom na Kijev. Također je rekao da je “bez sumnje” glavni grad Ukrajine još uvijek “glavna meta” Rusije.
Više pograničnih sela u pokrajini Sumi koja štiti Kijev sa istoka, granatirano je od strane ruskih snaga, jedna je osoba ubijena. Granatiranje je počelo nakon napredovanja ukrajinskih snaga kod Harkiva. Rusi su izveli i zračni napad na okrug Šostka u regiji Sumi.
U sjevernoj ukrajinskoj regiji Černihov ruske snage ubile su tri osobe, a 12 je ozlijeđeno u napadima granatianjem, a raketirana je i škola u gradu Novogord-Siversk u regiji Černihiv.
Istočno bojište
Ruske snage pojačale su napade na istoku Ukrajine kako bi uspostavile punu kontrolu nad regijama Donjeck, Luhansk i Herson te zadržale kopneni koridor prema Krimu. Napadani su gradovi Sjeverodonjeck, Liman, Bahmut, Avdivka, Kurahove i Rubižne, kao i proteklih dana.
Prema Slavjansku, cilju ruskih snaga, Rusi su doveli 300 novih vozila. Tu je već prije bilo stacionirano dvadesetak ruskih borbenih bataljunskih skupina, jer je to glavni pravac napada. U narednim danima tu se očekuju teške borbe.
Ukrajinske snage objavile su srijedu da su izvele uspješan protunapad kod Harkiva na ruske snage koji bi mogao nagovijestiti zaokret u ratu. Ukrajinske snage predvođene 92. brigadom ukrajinske vojske pokušavaju zauzeti obale rijeke Donjec i zaprijetiti ruskim opskrbnim linijama s druge strane.
Južno bojište
Ukrajina je predložila Rusiji da se teško ozlijeđeni branitelji iz čeličane Azovstalj u luci Mariupolj razmijene za ruske ratne zarobljenike, izjavila je u srijedu potpredsjednica vlade Irina Vereščuk. Nema još dogovora. Pregovori se nastavljaju, navela je u svojoj online objavi.
Ukrajinsko vojno vodstvo odbacilo je mogućnost spašavanja svojih branitelja iz čeličane Azovstal u opkoljenom Mariupolju ofenzivom protiv ruskih vojnika jer bi to stajalo mnogo ljudskih života. “Takva operacija deblokade zahtijevala bi velik broj vojnika jer su ukrajinske snage udaljene 150 do 200 kilometara”, rekao je zamjenik ukrajinskog Glavnog stožera Oleksij Hromov. (J)
