Četvrtak, 14. travnja – Donosimo dnevni pregled ratnih događanja u Ukrajini našeg novinara Josipa Šimunka
Danas je pedeseti dan ruske agresije na Ukrajinu. Najvažnija vijest dana je eksplozija na zapovjednom brodu Crnomorske flote „Moskva“. Riječ je o ozbiljnom gubitku za Rusiju, brod „Moskva“ naoružan je najmodernijim raketnim sustavima i bio je često na meti javnosti kao primjer snage i spremnosti ruske mornarice.
Rusi tvrde da se uzrok eksplozije još istražuje, navodno je najprije došlo do požara, te eksplozije municije. S druge strane, ukrajinska strana navodi da je brod „Moskva“ pogođen raketom „Neptun“ ukrajinske proizvodnje.
Ne zna se ni koliko je brod oštećen, ukrajinska strana tvrdi da tone, ruska da je u plovnom stanju no da je teško oštećen i da je posada evakuirana na druge brodove Crnomorske flote.
Amerikanci smatraju da krstaricu tegle u Sevastopolj na popravak. Kako bilo, brod „Moskva“, ponos ruske mornarice, onesposeobljen je na duže vrijeme, što je veliki prije svega udarac ruskim snagama koje se smatraju nepobjedivima. „Moskva“ je postala jedan od negativnih simbola rata u Ukrajini nakon što su mu ukrajinski marinci sa Zmijskog otoka poručili na poziv na predaju: „Ruski brode j….. se“.
Da je brod „Moskva“ pogođena raketama „Neptun“ potvrdili su Maksim Marčenko, guverner Odeske oblasti i Oleksej Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika, što bi trebalo doprinjeti vjerodostojnosti. Niti ruska niti ukrajinska strana ne otkrivaju položaj broda.
Vijest da će Finska i Švedska ako se donesu takve odluke, ući u NATO, nije olako primljena u Moskvi. Bivši ruski premijer Dmitrij Medvedev rekao je da će ako se to dogodi biti posljedica i da se više neće moći govori o Baltiku kao regiji bez nuklearnog oružja.
Litavska predsjednica Ingrida Šimonyte odmah je odgovorila da ruske pretnje nisu ništa novo spominjući da je ruski Kalinjingrad već veoma militarizirana regija na Baltiku, te da Rusi drže nuklearno oružje sto kilometara od litavske granice.
Na globalnoj razini, pojačale su se i ideološke rasprave zbog rata u Ukrajini. Prema think-tanku Atlantic Councilu, stav predsjednika Bidena je da je demokracija temelj svakog političkog djelovanja, dok je stav Putina pokazati da demokracije ne djeluju dovoljno dobro i ne mogu funkcionirati u 21. stoljeću.
Obzirom da je svijetu od Drugog svjetskog rata raste broj demokracija, a smanjuje se broj autokracija, povijest je do sada davala Bidenu za pravo. Drugim riječima, predsjednik Putin je zapravo ratom u Ukrajini pomagao liberalnim demokracijama.
Osim toga, Amerika optužuje ruske snage za ratne zločine, što istražuju međunarodne institucije. Glavni državni odvjetnik Ukrajine navodno istražuje oko 6500 ratnih zločina. Na drugoj strani, ruski istražni odbor istražuje navodne zločine ukrajinskih snaga.
Predsjednik Putin ponovno je govorio o nafti i plin, rekavši da će se Rusija usmjeriti na azijske zemlje, posebno Kinu, a da je ruska vojna operacija u Ukrajini prisilila Europu da revidira svoje planove.
No za Aziju tek treba izgraditi više naftovoda i plinovoda, pa je Putin u sličnoj situaciji kao i Europa, koja još ovisi o ruskom plinu i nafti.
Moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu optužio je Rusiju da pokušava regrutirati državljane Moldavije. Riječ je o građanima proruske republike Pridnjestrovlje u Moldaviji, u kojoj živi oko 200.000 Rusa.
Predsjednik Ukrajine Zelenski ponovno je optužio je Njemačku i Mađarsku da blokiraju napore za embargo o uvozu ruskog plina i nafte, te direktno financiraju rat Rusiji.
Zbog rata će ukrajinsko gospodarstvo ove godine pasti najmanje za oko 30 posto, a inflacija premašiti 20 posto, objavila je središnja ukrajinska banka.
Kijevsko bojište
Guverner regije Branjsk rekao je da su ukrajinske snage raketirale stambene zgrade u toj ruskoj regiji. Regija Branjsk je na sjeveru Ukrajine u blizini ukrajinskog Černohova. Slično je reagirala i ruska federalna služba FZB, priopćivši da su ukrajinske snage granični prijelaz gađale minobacačem, što bi moglo izazvati eskalaciju sukoba. Savjetnik ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova rekao je da je „nešto palo“ i zapalilo se u vojnom objektu u Branjsku, nedaleko od granice.
Istočno bojište
Prema britanskim obavještajnim podacima, gradovi Krematorsk i Konstatinovka na istoku Ukrajine biti će mete snažnih ruskih napada u planiranoj ruskoj ofanzivi. Predviđa se razina naselja kakva je već viđena u napadu nas Kijev.
U raketiranju grada Harkiva poginule su četiri osobe, a deset ih je ranjeno. Omaškom je jučer krivo navedeno da je u Harkovu samo 150 ruskih tijela, trebalo je stajati 1500 leševa, koja čekaju da po njih dođu ruske majke.
Južno bojište
Dan kasnije više znamo o tome što se točno dogodilo u Mariupolju. Zapovjednik ukrajinske pukovnije Azov potpukovnik Denis Prekopenko i zapovjednik 36. ukrajinske pukovnije bojnik Serhij Voljne, su na Tviteru objavili informacije o proboju marinaca i spajanju dvaju grupa branitelja u jaču cjelinu, te o predaji druge skupine marinaca. Jučer se u Mariupolju predalo 1026 marinaca prema tvrdnji ruske strane. Marinci su se predali jer su ostali bez municije, no Prekopenko ih naziva dezerterima.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksej Arestović tvrdi da su se dvije skupine ukrajinskih boraca spojile naklon rizičnog manevra, te da je pukovnija Azov dobila znatna pojačanja.
U međuvremenu su ruske snage krenule u juriš na preostali dio Mariupolja, no neuspješno, branitelji u čeličani Azovstal su odoljeli napadu.
U Mariupolj stiže sve više ruskih vojnika koji će idućih dan nastojati u potpunosti „očistiti“ grad od ukrajinskih snaga, a u pripremi je najteže rusko topničko oružje od 200 milimetara.
Ukrajinsko vodstvo smatra da će se borci pukovnije Azov u Mariupolju obraniti, samo im treba više oružja.
