Uz Međunarodni dan plesa Teuta zaplesala na Trgu Republike u Čakovcu

Studio suvremenog plesa Teuta Čakovec proslavio je danas zajedno s građanima Čakovca Međunarodni dan plesa. Na Trgu Republike plesačice Teute predstavile su sedam koreografija koje potpisuje voditeljica studija i koreografkinja Nikolina Mekovec.

Hrvatsku poruku potpisuje Tomislav PetranovićKlasični balet zasigurno je jedan od najzahtjevnijih vidova plesne umjetnosti koja ima svoje stroge zahtjeve i pravila pa se tako plesači klasičnog baleta često muče s tehnikom, formom, tjelesnim ograničenjima, frustracijama zbog građe tijela koja odstupa od kanona rigidne akademske baletne tehnike i klasične baletne ljepote. Pri tome ponekad vrlo malo vremena ostaje za uživanje u samom plesu, a kada nam se i učini da uživamo često je to tek trenutak oslobađanja od samokritike.
Klasični balet opstao je na leđima vlastitih odricanja i truda te tako zaslužio mjesto koje danas ima. Kažu kako bez “znoja, krvi i suza“ nema umjetnosti i zato, trgnite se, budite kreativni, uložite napor i uspjeh će doći.
Ipak, ovu poruku pišem prisjećajući se malog dječaka koji je prije mnogo godina zaplesao na zvukove klavira odgajateljice u vrtiću dječje nesputano, s velikim poletom i predanošću. Želim vam svima točno taj nevjerojatni trenutak uživanja u plesu koji je meni zauvijek promijenio život i dao mi snage uhvatiti se u koštac s ovom daleko najtežom plesnom formom. Dakle, ako postane teško, zatvorite oči i sjetite se da je ples puno više od forme i tehnike… Ples je sreća…. i zato plešite!

Svjetsku poruku plesa potpisuje ove godine Yang Liping, Kina  plesačica, koreografkinja

. Poruku donosimo u cijelosti:

Ples – Sredstvo komunikacije sa svijetom

Jezik tijela najinstinktivniji je oblik ljudske komunikacije. Već kao novorođenčad koristimo se rukama i nogama u kretnjama nalik plesu i davno prije no što naučimo izgovarati riječi, ples izvire iz ovog „primitivnog jezika“.

Mnogo toga potiče ljude na ples. U mom rodnom gradu, baka mi je jednom rekla da je ples zahvala Suncu za toplinu i svjetlost u našem životu.

Ako je žetva bila dobra, plesali bismo u poljima radosnih srca da izrazimo zahvalnost zemlji. Kada upoznamo nekoga koga volimo, možda ćemo plesati poput pauna koji šiti perje ne bismo li stekli njihovu naklonost. Čak i kada smo bolesni, tajanstvenim ćemo plesnim obredima možda pokušati odagnati demone bolesti.

U mom svijetu, ples je oduvijek bio neodvojiv dio našeg života i postojanja od najranijeg djetinjstva. Oduvijek je bio ključ koji otključava komunikaciju ljudskog bića s prirodom i svim živim stvorenjima. U mom rodnom gradu postoji izreka:

„Ako imaš noge, a ne možeš plesati, uzalud si potratio život.“

Ples je usko povezan s prirodom i životom. Ako mene pitate, ples je isto što i priroda i život – oni su istinska bit plesa.

Neki ljudi dođu na svijet da nastave svoju lozu, neki da uživaju u životu, neki da tragaju za doživljajima. Ja sam pak promatračica života. Dolazim vidjeti kako cvijet cvate i vene, kako oblaci plove, kako se kondenzira rosa…

Čitavo moje kreativno nadahnuće, stoga, proizlazi iz prirode i života: blistavost mjesečine, širenje paunova perja, preobrazba leptira iz čahure, vilin konjic koji klizi površinom vode, migoljenje gusjenice, mravi koji tvore kolonu…

Prije mnogo godina izišla sam na pozornicu i pred publikom otplesala svoju prvu koreografiju – ples pauna pod naslovom Paunova duša. Paunovi su živuće životinje. Bića koja simboliziraju svetost i predstavljaju ljepotu u istočnjačkom svijetu jer nalikuju feniksu, opredmećenog držanja usporedivog sa zmajem. Dok sam plesala, odgonetnula sam dušu pauna.

Plesna kultura ljudskog roda je bogata, obuhvaća zajedničku kulturu i značajke. Suštinu plesa crpimo iz promatranja prirode, života i svih živih bića koja nas okružuju. I moj narod također ima bogatu kulturu plesa koju strastveno pronosim kao nasljeđe. Ona nam hrani um i tijelo i daje nam mogućnost da komuniciramo sa svijetom. Neke tradicionalne primitivne plesove sakupila sam i dovela ih na pozornicu, kao što su Yunanska impresija, Tibetanska zagonetka i Pingtanska impresija, te mnoge druge. Svi ti plesovi plod su zemlje i naši su ih nam preci ostavili u nasljeđe, te im treba naš trud da bi se očuvali i predstavili svijetu.

Kada smo uprizorili ta djela, ljude se dubinski dojmila njihova čarobna ljepota i kulturni značaj. Kao plesačica, nastavila sam desetljećima istraživati bezgranično carstvo plesa te sam primila poziv da realiziram eksperimentalna suvremena djela, kao što su Pod opsadom – Cijela priča o Zbogom, moja konkubino te Posvećenje proljeća za svjetske pozornice.

Moja je umjetnost nadahnuta prirodom mog rodnog grada, mojim osobnim životnim iskustvima i dubokom civilizacijom Istoka, koja je sastavni dio svjetske civilizacije jer u sebi nosi raznolikost, bogatstvo i, iznad svega, inspiraciju.

„Učenje od prirode“ i „jedinstvo čovjeka i svemira“ je filozofija, mudrost i estetika Istoka. Te su doktrine također utkane u duhovnu srž moje umjetnosti. Kao ljudi, trebali bismo poštovati prirodu, učiti od nje i živjeti s njom u skladu, baš poput zemlje, planina i neba.

Plesači i koreografi moraju pažljivije osluškivati radosti i tuge svijeta, te uz pomoć plesa zaokružiti dijalog koji imamo s prirodom i životom koji traje već tisućama godina.

Danas neću samo nastaviti dijeliti našu plesnu kulturu sa svijetom, nego ujedno želim pozvati sve plesače svijeta koji vole plesati i koji bi željeli izraziti svoje osjećaje plesom da zajedno zaplešemo te tako prenesemo našu ljubav i zahvalu nebu i zemlji.

Život nikada ne završava, ples nikada ne prestaje.

S engleskoga prevela: Ivana Ostojčić

“Bit je plesa postojanje u sadašnjosti. Osluškivanje dometa osjeta i prepuštanje tom osluškivanju koje će pokrenuti sve osjećaje, forme i sadržaje. Da, nikada ne smijemo smetnuti s uma odakle smo došli.

Kada me upitaju čime s bavi moj rad, uvijek prvo odgovaram da se bavim samim sobom. Bavi se susretom elemenata koji grade njegovu priču. Bavi se plesnom pričom o volumenu, nježnosti, uporabi eksplozivne moći. Istraživanjem pokreta, organizacije i strukture. Smijanjem samom sebi, dinamikom, pretjerivanjem i podcjenjivanjem, spojem užitka i napora, te sublimacijom ludila, strasti i fantazije svakog plesača u jasnu formu.

U svom najboljem izdanju ples može biti čudesan, čak i ako je daleko od savršenstva. Moramo se oduprijeti konzervativnom i konvencionalnom razmišljanju kakvo dolazi iz većine plesne edukacije i obuke, odbaciti stare ideje te prigrliti nove i bolje. Nikada ne zaboraviti svaki dan malo plesati…

Nikada ne zaboraviti svaki dan malo plesati…I to nikada pred ogledalom.”

Nikolina Mekovec istakla kako je jedan od ciljeva Međunarodnog dana plesa odati počast plesu, slaviti njegovu obuhvatnost, raznolikost njegovih oblika i izraza i njegovu univerzalnost.

Galeriju pogledajte ovdje (TEUTA)

Foto: Mario Golenko

Ostavi komentar

Prethodni članak
Sljedeći članak

Povezani članci

Ostanimo povezani

50,924FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE

električni vod

Stanovnici Novakovca u ponedjeljak bez struje

14. Divlji triatlon Prelog 2024.