U ponedjeljak, 13. listopada 2025., Knjižnica „Nikola Zrinski“ u Čakovcu ugostila je predavanje Kristijana Petrovića pod naslovom Lupus in Fabula – povijest vukodlaka.
Predavanje je počelo u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani-knjižnice, a ulaz je bio slobodan.
Motiv vukodlaka, s kojim smo se susretali tijekom predavanja, daleko je od puke bajke ili fantastične priče: riječ je o jednom od najstarijih i najraširenijih folklornih motiva, koji se pojavljuje u kulturama širom svijeta. Petrović je dao prikaz kako se taj motiv mijenjao kroz vrijeme od mitskih narativa, religijskih obreda, preko srednjovjekovnih legendi, pa sve do suvremenih prikaza u kulturi i popularnim medijima.
Poseban značaj u izlaganju imali su obredi i rituali u kojima se motiv „pretvorbe u vuka“ ne vidi samo kao simbol, već i kao stvarna mogućnost barem u vjerovanjima nekih zajednica. Primjerice, antička Arkadija i kult Lykaiona, legenda o kralju Lykaonu koji biva kažnjen transformacijom u vuka, bili su važni elementi u razvoju predodžbi o liminalnosti (prijelazu između dječaštva i odraslosti), divljini i civilizaciji.
U antici, u grčkim opsevima i mitovima, vukodlaci nisu samo mitski likovi nego su često ulazili u sferu rituala inicijacije. Priče poput one o Lykaionu sugeriraju da su obredi prelaska (iz dječačkog u odraslo doba) znali uključivati simbolične ili izmišljene transformacije u životinju posebno u vuka. Različite kulture imaju svoje verzije vukodlaka ili bića sličnih tom mitu, što pokazuje univerzalnost motiva, ali i raznovrsnost kako u načinu tumačenja (povezano s vjerovanjima, strahom, moralom), tako i u ulozi koju taj motiv ima u društvu.
Ovo predavanje je omogućilo prisutnima da bolje razumiju mitske korijene mnogih priča koje i danas žive u filmovima, knjigama, folkloru, pop kulturi. Te pružilo povijesnu perspektivu: kako su se ideje o vukodlacima mijenjale, kako su funkcionirale u obredima, kako su služile za moralne, društvene ili psihološke svrhe. Također otvara prostor za raspravu: kakvu ulogu danas takvi mitovi imaju u našoj kulturi i mitologiji, strahu, identitetu.
Predavanje je organizirano i financirano proračunskim sredstvima Grada Čakovca.
U predavanju je bila ispričana grčka legenda o kralju Lykaonu, koji je, prema mitu, zao i bezbožan, priredio gozbu na kojoj je poslužio meso ljudsko. Kao kaznu, Zeus ga je pretvorio u vuka.
Prema Platonu (u „Republici“), priča se prenosi da se svakih devet godina na planini Lykaion prinosi žrtva, a između iznutrica ponekad se podmeće i zalogaj ljudskog mesa onaj tko ga pojede pretvara se u vuka, a tko se suzdrži devet godina, vraća ljudski lik.
Putopisac Pausanija iz 2. stoljeća donosi predaju o boksaču Damarhu koji je navodno prošao tu transformaciju i vratio se u ljudski oblik te čak pobijedio na Olimpijskim igrama. Ovaj mit poslužio je kao ogledni primjer kako se motiv vukodlaka u antici nije smatrao pukim fantastičnim motivom, nego je imao ritualno-simbolički značaj u religijskim predajama i obredima.
Petrović je obradio koncept inicijacijskih rituala prijelaza mladosti u muškost u kojima simbolika „pretvorbe“ igra ključnu ulogu. U nekim zajednicama mladići su bili izolirani, suočavani s opasnostima, ritmičkim testovima ili ritualnim ograničenjima u hrani, te simbolički „izlazili iz ljudskog“ u divljinu. Motiv je često i latentni kriterij moralne kontrole: tko „posrne“ i prekrši tabu (npr. pojede zabranjeno meso) ostaje zvijer; tko odoli, vraća se u zajednicu. Obredi na planini Lykaion uključivali su atletsku komponentu igre i natjecanja, što je ukazivalo na povezanost discipliniranja tijela i simboličkog „ovladavanja divljinom“. Također, najnovija arheološka istraživanja na vrhu oltara Lykaiona otkrila su kostur adolescenata koji je ukopan unutar oltara. Iako nije potvrđeno da je riječ o ljudskoj žrtvi, smještanje groba u oltarni prostor pobuđuje rasprave o ritualnoj namjeni mjesta.
U hrvatskom folkloru i usmenim predajama postoje priče o bićima sličnim vukodlacima, koje se ponekad pojavljuju kao prijetnja noću, u šumi, ili u rubnim zonama sela. U tim pričama motiv „noćnog lutanja“, pretvaranja, „zvjezdanih sati“ kad se granice čovjeka i zvjeri brišu to su teme koje predavanje može osvijetliti, povezujući lokalne predaje sa širim europskim mitovima. Također, Petrović je posegnuo i za interpretacijama iz psihologije, antropologije i književnosti kako simbol vukodlaka u modernoj kulturi (filmovi, horor, fantasy) odražava strahove, tabu, identitet.
Foto galeriju pogledajte ovdje (Vukodlaci predavanje Kristijana Petrovića)
Foto: Mario Golenko
