Kvalitetna presadnica ne smije biti zaražena bolestima i štetnicima, mora imati dobro razvijen korijenov sustav i lisnu masu kako bi bila sposobna preživjeti u novim uvjetima nakon sadnje, ističe Sonja Bistrović
OPG Bistrović iz Plešivice je obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi proizvodnjom i prodajom povrća, voća i presadnica. Vrijeme je presadnica, a proizvodnja presadnica je aktivnost koja zahtijeva kvalitetno sjeme, prostor, znanje i kvalitetne uvjete. Zadovoljstvo s kvalitetom presadnica potvrđuju stalni kupci koji se iznova vraćaju svake godine, rekla nam je Sonja Bistrović, vlasnica OPG-a Bistrović.
Koliko dugo se bavite presadnicama voća i povrća, kakvi su bili vaši počeci, a kako je danas?
OPG djeluje od 2007. god., a na samim počecima bila su velika ulaganja i borba za kupce. Počeli smo s jednim plastenikom, ulagali smo sve godine koliko smo mogli, zapravo smo išli putem koliko zaradiš, toliko uložiš. Trenutno imamo 6 plastenika na našem gospodarstvu. Svojim zalaganjem i upornošću stvorili smo kvalitetne proizvode koje su ljudi prepoznali. Uzgoj na našem gospodarstvu odvija se u čistom okruženju udaljeno od glavnih prometnica.
Proljeće je počelo, traže se flanci, rano povrće…
Početkom proljeća najveća je potražnja za flancima. Imamo presadnice kompletnog povrća, a svake godine imamo i presadnice jagoda. Što se tiče povrća koje se sad može kupiti kod nas, to su zelena salata, mladi luk, blitva, mlada mrkva, peršin, a za čas će biti i grašak. Jedan dio presadnica prodajemo, a ostalo sadimo u plastenicima. U svojoj ponudi tijekom ljeta imamo i prodaju svih vrsta povrća od paradajza, paprike, krastavaca, kukuruza šećerca… Sve što stignemo posaditi i koliko imamo mjesta. U jesen pak imamo presadnice salate, zelja, cvjetače, brokule, sve što se sadi u lipnju. Tu su i presadnice jagoda koje se isto sade na jesen kako bismo ih imali u rano proljeće. Zima je period kratkog mirovanja, a onda kreće punjenje plastenika zimskom salatom, mladim lukom, odnosno kulturama koje ne trebaju grijanje. I tako svake godine ispočetka.
Sve se više mladih ljudi okreće uzgoju vlastitog povrća. Jeste li i Vi uočili taj trend?
Da, prošlu godinu za vrijeme lockdowna, stvarno iznenađujuće, po flance su dolazili mladi ljudi koji nikad nisu sadili vrt. Mogu reći da ih je bilo jako puno. Možda ih je na to potaknula i korona, dosta njih je ostalo bez posla i odlučili su se na uzgoj vlastitog voća i povrća. Pitaju me za savjete i uvijek ih vrlo rado podijelim. Znaju čak fotografirati plastenike i plodored kako bi znali kako posaditi svoj vrt. Vrt i radovi u vrtu opuštaju čovjeka i sretna sam da se mogu baviti ovim poslom.
Koliko je sjeme važno i gdje ga nabavljate?
Dio sjemena je od dobavljača i uzimam kvalitetnije sjeme. Ima sjemenja koje nosi oznaku F1, što znači da biljka neće dati sjeme za iduću godinu, a imam i domaće, certificirano. Bitno da je sjeme zdravo jer onda čovjek može nešto i očekivati. Osim toga, nisu to mali izdaci i ako nemam presadnice na vrijeme, badava ni poslije, kad ih nitko više ne traži, ne znam kakve kvalitete i ljepote.
Kada je idealno vrijeme za sjetvu presadnica?
To je početak drugog mjeseca, npr. paprika se mora rano posijati jer treba duži rast. Nakon toga kreće sve ostalo, paradajz, krastavci, zeljarice. Najbolje vrijeme za van je druga polovica travnja. Ja velim, kad je zemlja posvećena, odnosno na Markovo, 25. travnja, onda više nema bojazni da će smrznuti.
Kako proizvesti kvalitetnu presadnicu, odnosno koji su savjeti za dobru presadnju?
Kvalitetna presadnica ne smije biti zaražena bolestima i štetnicima, treba biti sposobna preživjetu u novim uvjetima nakon sadnje, treba imati dobro razvijen korijen te mora imati dobro razvijenu lisnu površinu bez vidljivih oštećenja. U vrijeme sadnje presadnice trebaju biti dobro razvijene jer je tako omogućeno brzo ukorjenjivanje i nastavak rasta. Za dobru presadnju jako je važna priprema same zemlje jer je to pola posla. Ako si ljudi dobro pripreme zemlju, ako je ona plodna, rahla bez previše vlage i ako su dobre presadnice, sigurno neće biti problema. Jedno je pravilo još jako važno, a to je da volite biljke, uzgajajte ih s ljubavlju i po mogućnosti razgovarajte s njima. Vrt se ne smije zanemariti, valja živjeti uz njega i njegovati ga s puno ljubavi.
Što mislite o čistim gredicama ili malčiranju?
Dobro je i jedno i drugo, ali treba imati na umu da se prilikom malčiranja štetnici više zadržavaju, tj. znaju se nakupiti ispod tog malča. Opet, malčiranje je dobro jer zadržava vlagu. To opet ovisi o slobodnom vremenu s kojim čovjek raspolaže. Ako imate vremena za zalijevanje vrta i za plevljenje, onda je bolje ne malčirati. Problem su štetnici koji se zavuku pod malč i grickaju korijen biljke jer moraju nešto jesti. I puževi to vole jer im je ispod malča dosta vlage što njima odgovara.
Kako plasirate svoje proizvode?
Godinama prodajem na placu i na sajmu, a, naravno, tu je i prodaja od doma, na kućnom pragu. Sad je zbog korone sajam na neki način ukinut.
Plodored savjeti?
Plodored se treba poštivati, to bi svatko trebao znati, a već se puno o plodoredu može pročitati i na internetu. Paradajz i paprika mogu i 5 godina ići na istu gredicu. Ali, npr. krumpir nikad ne ide uz paradajz jer krumpir dosta privlači bolesti. Ako krumpir oboli, onda će i paradajz. Kraj paradajza se može staviti i mrkva i salata, luk, češnjak. Češnjaka je dobro imati na vrtu jer tjera štetnike i štiti vrt. Također je dobro posaditi bosiljak koji štiti paradajz i papriku od bolesti. To su zapravo dobri i loši susjedi na gredici.
Jedan primjer iz vrta, posadite salatu i stavite nekoliko gomolja krumpira cijeloga između. Oni crvi koji su u zemlji, napast će krumpir, neće pojesti korijen salate. Ima dosta toga što se može zaštititi na prirodni način, ne treba za sve otrove. Svatko tko za sebe radi vrt, neće si trovati zemlju jer bude i dalje to morao konzumirati.
Kao zaštitu u svojem vrtu i plastenicima imam najviše češnjaka i bosiljka. Češnjak možete posaditi po cijelom vrtu, ne treba biti samo jedna gredica, već se može na više različitih mjesta posaditi. On ide uz plodored k svakoj biljci. Češnjak ima taj intenzivni miris kojega štetnici zaobilaze.
Također je dobro stavljati i olupine od jaja koje su važne jer sadrže kalcija, ali i oštri su pa ne idu tako puževi k biljci. Isto je dobro i kukuruzno brašno da se posipa. Sve to nisu otrovi, a jako puno znače na vrtu.
Prošla godina i proljetni lockdown, kako ste uspjeli prodati presadnice i povrće i voće tijekom godine korone?
Prošle godine smo se svakako snalazili. Dio se odvezao, s obzirom na to da smo trebali propusnice, nešto se vozilo ljudima na kućnu adresu. Ljudi koji su pak imali propusnice došli su kupiti kod nas te su uzeli i susjedima i poznanicima koji se nisu mogli kretati zbog uvedenih propusnica. Na sreću, uspjeli smo zgurati godinu.
Na čakovečkoj tržnici i na sajmu poznati ste po svojim kvalitetnim proizvodima. Kako ste došli do uspješne prodaje?
Važno je voljeti ono što radite i čime se bavite. Imati volju i stajati iza svojeg rada jer zaista ljudi prepoznaju kvalitetu i uvijek, i na placu i na sajmu, mogu prodati bez problema. Posebno je lijepo kad te pohvale da su zadovoljni, da im je fino i da će dalje kupovati kod vas. Onda je to nešto što te veseli i potiče na rad. Traže te, zovu te da im dovezeš, sve ti to daje snagu i zadovoljstvo za daljnji rad. Kupci mi se uvijek vraćaju, stalni kupci pak još šire glas o kvaliteti mojeg povrća i voća i svojim prijateljima. Kad te ljudi ne zaborave za drugu godinu, onda je to zaista odlično.
Imate li pomoć ostalih članova domaćinstva?
U plastenicima i na polju i vrtu uvijek ima posla. Od presadnica pa onda kad trebaš plastenik grijati za presadnice, zatim od vezivanja biljki, pljevljenja gredica, zapravo svaki dan trebaš biti u plasteniku i održavati biljke. Što se tiče navodnjavanja, tu su muški članovi važni jer oni pripremaju samo navodnjavanje u plasteniku. Brinu se o onim tehničkim stvarima i velika su pomoć u poljoprivrednom gospodarstvu.
Približava se Uskrs, što možemo nabaviti u vašem poljoprivrednom gospodarstvu da nam Uskrs bude što bogatiji?
Sada možete kupiti mladi luk, salatu, mrkvu, peršin, blitvu… uskoro i grašak i jagode.
(N. Šardi)
