Cijene oranica skočile su za 73%, a pašnjaka za čak 94% u četiri godine. Zemlja postaje luksuz, a mladi poljoprivrednici postaju rijetka vrsta.
Zlatko Novak iz Svetog Urbana, jedan od najvećih međimurskih poljoprivrednika koji obrađuje preko 110 hektara zemlje, svakodnevno se susreće s izazovima o kojima se u javnosti premalo govori. Dok prosječni hrvatski građanin zbraja koliko je poskupjela omiljena Milka čokolada (nekadašnjih 20 kuna , odnosno oko 2.65 eura, danas se pretvorilo u vrtoglavih 7, pa čak i 8 eura na polici), Zlatko i njegovi kolege poljoprivrednici samo se mogu nasmijati na takve ‘jednostavne’ brige.
Za njih je ta, svima vidljiva, inflacija tek povjetarac u usporedbi s olujom koja je pogodila cijene poljoprivrednog zemljišta. Naime, dok je kumulativna stopa inflacije od početka 2020. do kraja 2024. godine iznosila ‘samo’ 26 do 27 posto, cijene obradivih površina u istom su razdoblju porasle praktički trostruko više.
Posljedice korona krize, ruske invazije na Ukrajinu i prelaska na euro stvorile su savršene uvjete za ovaj nagli rast, gurajući cijene zemljišta u nebeske visine. To svakako stavlja veliki upitnik nad budućnost i održivost hrvatske poljoprivrede, ali i postavlja ključno pitanje koje se nameće samo po sebi: zašto je došlo do tako naglih poskupljenja i može li se nešto učiniti po tom pitanju?
Cijelu temu broja pročitajte u najnovijem broju Međimurskih novina koji je u prodaji od petka, 11. srpnja.
> Mihaela Kozar iz Brezja: Uživam u svakom trenutku provedenom u vrtu
