Velike i male, dinjastog, okruglog ili jabučastog oblika, žute, zelene, narančaste ili bijele, ima ih svakakvih. Pečene, pripremljene na salatu, pekmez, marmeladu, sok, varivo ili pak za kolače i torte. Biljka za ljudsku i životinjsku ishranu, ukrasni predmet, zanimljiva grickalica ili pak pretočena u fino gusto i mirišljavo ulje. Sve to je buča, tikva ili bundeva. Ima ih više stotina vrsta, a Mira i Dragutin Sever iz Male Subotice prigrlili su tek mali dio njih.
– Prije kojih desetak godina tikve nismo uopće jeli – govori nam Mira Sever – a danas su postale naš svijet i naš dodatni izvor prihoda. Nekako smo se ustalili na hokaido, butternut i patišon tikvi, turkinjama, tikvama golicama i običnim stočnim tikvama. Doduše, svake godine isprobavamo neku novu vrstu.
Svoje tikve tako već desetak godina uzgajaju na oko 2 ha površine, naravno, ne u jednom komadu već na četiri različita mjesta.
– Možemo se pohvaliti kako su nam tikve ove sezone doista dobro i obilato rodile – rekao pak nam je Dragutin. – Bilo je dosta vlage i sunca, parcele su bile relativno čiste od korova i samo da tako potraje. Naime, ako bi se zaredale kiše, tikve bi mogle početi gnjiliti.
Svaku vrstu treba saditi zasebno kako ne bi došlo do međusobnog oprašivanja
Uspješan uzgoj više vrsta bundeva, kažu nam Severi, ovisi i o pravilnoj sadnji. Naime, vrlo je važno međusobno ih odvojiti, najbolje je saditi svaku na posebnoj parceli. To nije bitno samo za tekuću sezonu već i za narednu želi li se dobiti vlastito sjeme.
– Najbolje je imati vlastito sjeme jer onda znaš kakvo je i paziš na njega, doznajemo od naše domaćice. Naime, često se zna desiti da se kupi sjeme i na kraju ispadne plod koji uopće ne odgovora ni slici niti pak imenu pod kojim je deklarirano.
Posljednjih je godina itekako porastao interes za tikvama ili bučama, to više što su ponovno na svjetlo dana iznesene njene blagodati po ljudski organizam. Naime, njeno žućkasto-narančasto meso sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti, sadrži i niz vitamina A, C, E i K te B grupe – B1, B2, B6, zatim niacina, folne kiseline i dr., kao i mineralnih sastojaka – K, P, Ca i Fe. A tu su pektini, celuloza i druga biljna vlakna. Zbog niske kalorijske vrijednosti vrlo je pogodna za dijetalnu prehranu.
Teško je pobrojati sve vrste i varijetete ove biljke koja nas svojim plodovima razveseljava od ljeta do kasne jeseni, a ako se dobro i pravilno čuva, ustvari tijekom cijele godine. Koliko će naša bundeva izdržati, ovisi isključivo o tome kako je skladištimo. Naši stari čuvali su je primjerice nakon berbe na prozorima tavana gdje su one još neko vrijeme dozrijevale i prolazile tzv. proces medenja. Kako pak bi se svaka jedinka dobro iskoristila, treba ju, naravno, dobro i poznavati jer nije svaka bundeva pogodna za sve načine pripreme.
– Tako je hokaido tikva zakon za krem juhe, patišoni su poznati kao izvrsni za punjenje, ali i poslastica spremljena na tzv. orly način. Butternut tikva dobra je također za juhu, sok, ali i fine popečke – odaje nam polako male tajne Mira. Turkinje koje zbog svoje crvene boje sa svojevrsnom bijelom kapom podsjećaju na prave Turkinje zbog kojih su dobile i ime, fine su pečene u pećnici, od njih se može raditi i pogača.
Drugim riječima, pravo su malo kulinarsko vrelo, samo, ističe, treba znati i imati volje i želje isprobati nešto novo.
Tikve obilato rodile, no…..
Kako to već biva kod nas, onaj tko sadi, kopa, prska, pljevi, ne mora nužno i pobrati svu ljetinu. Nekima je žao truda i muke, pa samo dođu pri kraju sezone i posluže se tuđom mukom. Pa je tako i obitelj Sever, zahvaljujući nepozvanim beračima, ostala bez većeg dijela uroda u polju.
(Vlasta Vugrinec, foto: Z. Vrzan)
