Velik petak dio je trodnevnice najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa. Dan je muke Gospodnje, kad je Isus razapet i umro na križu.
U času njegove smrti na križu nastala ja tama po svoj zemlji, tlo se zatreslo i razderala se velika hramska zavjesa u Jeruzalemu, gdje je osuđen na smrt. Razdvajanje hramske zavjese koja je u hramu ljude dijelila od najveće svetinje tumači se i kao simbol otvaranja novog puta k Bogu.
Krist razapet na križu otkupio je naše grijehe i pokazao svu silinu svoje ljubavi prema čovjeku kroz žrtvu za njegove grijehe na križu.
Na Veliki petak ne zvone zvona u crkvama, ne služi se sveta misa, niti se pjeva u crkvama. Taj dan se vjernici tiho mole Kristu na križu.
U Međimurju je stari običaj da se izloži položeni Isus na križu kao u grobu da bi se pred njim molili vjernici čak i ljubili mjeta njegovih rana na tijelu.
U vratišinečkoj župnoj crkvi je uređen i Božji grob pred kojim vjernicinci izriču svoje zahvale i molitve. Crkve su otvorene cijeli dan tako da svatko tko osjeća potrebu, može svoj mir potražiti u njoj i pomoliti se Bogu.
