Prema pisanju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, mljevena govedina čini čak 46 posto prehrane Amerikanaca, pa je za pretpostaviti da se ljubav prema ovoj namirnice u velikom broju javlja i diljem svijeta.
Kako se bliži sezona roštiljanja na otvorenom, sigurno ne propuštate peći i mljeveno meso nešto češće pa je dobro znati i što stručnjaci kažu o toj navici. Zapamtiti valja da ćete unosom mljevenog mesa omogućiti organizmu 20 g proteina, što je pola preporučene dnevne količine, ali isključivo životinjskog porijekla. Proteini su esencijalni za izgradnju i obnavljanje mišića, kosti i tkiva, a pomažu i pri opskrbi kisika krvotoku. Odlični su za održavanje tjelesne težine jer će vas zasititi, ali oni biljnog porijekla su puno bolji odabir.
Redovita konzumacija mljevene govedine može utjecati na zglobove i bubrege. Ako jedete proteine životinjskog podrijetla, posebno crveno meso, razine mokraćne kiseline će porasti, a može uzrokovati nastanak kristala u zglobovima te se pretvoriti u bubrežne kamence. Oba stanja su jako bolna. Bolja je opcija unositi čiste proteine biljnog podrijetla. Prenosimo vecernji.hr
U tako malom komadu mesa se krije puno kalorija. Jedan hamburger tako sadrži oko 120 g mljevene govedine, a tu se radi o oko 326 kalorija. Ako tome dodate sir i pancetu ili još jedan komad mesa, jasno vam je da ste unijeli skoro sve potrebne kalorije za jedan dan. Ako ga pripremate sami, koristiti nemasne komade mesa.
Može se raditi o trenutnom utjecaju na kardiovaskularni sustav, a to potvrđuju i studije čiji su rezultati objavljeni u magazinu Nutrients. Obrok koji se sastoji od visokog udjela zasićenih masti može uzrokovati manju upalu i Endotelnu disfunkciju – termin je koji opisuje stanje oštećenoga endotela i njegove poremećene funkcije. Endotel je važan organ koji oblaže čitav krvožilni sustav, a njegove su najznačajnije funkcije: kontrola vaskularnoga tonusa, inhibicija agregacije trombocita, modulacija migracije leukocita, regulacija proliferacije glatkih mišićnih stanica i moduliranje propusnosti vaskularne stijenke. Upala dakle može oštetiti stanice endotela zbog čega arterije mogu biti podložne sužavanju što vodi do smanjenog protoka krvi. Ako želite nešto promijeniti, odaberite meso životinje iz slobodnog uzgoja koja se hrani samo na ispaši.
Obroci koji se sastoje od zasićenih masnoća nisu dobra odluka ako je pred vama važan sastanak ili ispit jer mogu utjecati na koncentraciju i fokus, tvrde studije u kojima su se pratili rezultati kod dvije skupine ljudi, onih koji su za obrok jeli namirnice pune zasićenih masti i onih koji su jeli zdraviji obrok – neovisno i količini kalorija. Zaključak je dakle da su lošije na testovima koncentracije prošli oni koji su prethodno jeli mastan obrok.
Osobe koje pate od osteoporoze će često dobiti savjet da ne jedu previše crvenog mesa jer velike količine životinjskog proteina mogu iscrpiti kalcij iz kosti. Uz crveno meso treba izbjegavati i šećer, prženu hranu.
Svjetska zdravstvena organizacija je prije 5 godina izdala izvješće u kojem stoji kako konzumacija crvenog mesa i procesuiranog mesa je povezana s povećanim rizikom od razvoja raka debelog crijeva. Meso poput svinjetine, janjetine i govedine bi trebalo izbjegavati jesti u velikim količinama. Stručnjaci savjetuju da je dovoljno jesti ga tri put u tjednu.
Nemasni komadi mesa su svakako bolji izbor, a od vrsta se preporuča očišćena puretina koja je, iako nešto masnija vrsta, izvrstan izvor vitamina koji pospješuju zdravlje srca, rad probave, zdravlje mozga, a izvrstan su izvor energije. Osim toga, puretina je bogata željezom. Uz puretinu, nemasno meso je i piletina. Kao bijelo meso, pileća su prsa odličan izvor klorina, fosfora i riboflavina.
Kada pojedinac jede više biljnih proteinskih namirnica poput orašastih plodova, soje i leće, zamjećuje se značajno poboljšanje kada su posrijedi kardiovaskularni faktori rizika, kao što su povećani lipidi u krvi i tjelesna težina te povišeni krvni tlak, rekao je dr. Frank Hu, voditelj odjela za nutricionizam na harvardskom fakultetu za javno zdravlje T.H. Chan u Bostonu te dodao: “Vrijedi napomenuti i to da ovakva biljna prehrana ne sadrži samo proteine, već i ostale korisne hranjive tvari poput zdravih masti, antioksidansa, vitamina, minerala i fitokemikalija“, dodao je Hu. “Istodobno se prehrana bogata crvenim mesom i mesnim prerađevinama povezuje s brojnim zdravstvenim posljedicama poput dijabetesa, kardiovaskularnim bolestima i nekim tipovima raka.”
Dr. Hu savjetuje svima koji žele ‘doživjeti stotu’ da crveno meso i mesne prerađevine zamijene namirnicama koje sadrže zdrave biljne proteine, a to su orašasti plodovi, grah, leća i cjelovite žitarice.
