Od 7. do 9. svibnja 46. Majski muzički memorijal Josip Štolcer Slavenski

Josip Štolcer Slavenski rođen je 11. svibnja 1896. u Čakovcu, kao najstarije dijete u obitelji pekara Josipa Štolcera. Od oca, seoskog citraša i „ishitrioca” naslijedio je izrazit glazbenički dar, a od majke „živog muzikalnog arhiva” duboku vezu s međimurskim i hrvatskim pučkim melosom.

Stotinu i sedamdesetak što duljih što kraćih skladbi svjedoči o pomaknutoj poziciji Josipa Štolcera Slavenskog u glazbenom prostoru u kojem je djelovao i gdje se nastojao ponašati u skladu sa svjetskim glazbenim vremenom; svjedoči o osobnosti i osobitosti načina kojima je predviđao novi razvoj glazbe, o njegovu prijedlogu za budućnost, suviše radikalnom, a da bi bio dovoljno praktičan, te mu daje biljeg vizionara autsajdera. Povijest hrvatske i jugoslavenske glazbe pamti ga kao „fenomen Slavenski”. Dio je to iz životopisa predstavljenog u programskoj knjižici 46. izdanja Majskog muzičkog memorijala Josip Štolcer Slavenski.

Mirela Ivičević dobitnica Nagrade Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski“
Mirela Ivičević dobitnica Nagrade Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski“

Ocjenjivački sud Nagrade Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski” u sastavu Iva Lovrec Štefanović, Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić, Mladen Tarbuk i Ladislav Varga, u uži je izbor za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno prošle godine uvrstio pet skladbi – Case White Mirele Ivičević, Idioma I Tomislava Olivera, Rush Ivana Josipa Skendera, Dick Tracy and the Most Peculiar Case of All: Falling in Love Berislava Šipuša te Uzet ćemo vam 2000 sekundi života – esej o sebičnosti Gordana Tudora. U okvirima različitih skladateljskih estetika i poetika svim je djelima zajedničko istraživanje komornoga zvuka i glazbovanja. Autori se pritom ponekad i posve svjesno odriču apsolutne kontrole nad svojim djelima u bitnome prepuštajući konačan ishod faktorima koji će svaku izvedbu učiniti drukčijom. U tom smislu, valja izdvojiti istraživanje interakcije živoga glazbala i elektronike u skladbi Tomislava Olivera, kao i strukturiranu improvizaciju u suodnosu s prostorom izvedbe u djelu Gordana Tudora. Programi se održavaju od 7. do 9. svibnja u domaćinstvu Centra za kulturu. Svi koncerti održat će se u dvorani Zrinski zgrade Scheier.

Uz koncerte i izložba Andrije Večenaja i Lucije Berdin

Programi počinju u utorak, 7. svibnja otvorenjem izložbe „Istovremenost zvuka, niti” autora Andrije Večenaja i Lucije Berdin. Djela će biti predstavljena u izložbenom salonu Centra za kulturu Čakovec, a otvorenje izložbe je u 19 sati. Nakon toga u zgradi Scheier slijedi koncert kvarteta Sebastian i Leona Košavića (bariton). U srijedu, 8. svibnja u 11 sati također u Šajerici slijedi koncert „Studenti studentima” na kojem gostuju studenti Muzičke akademije Zagreb i Gudački komorni orkestar.

Završnica Memorijala slijedi u četvrtak na večeri laureata gdje će Mireli Ivičević biti uručena Nagrada Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski“ za najbolje djelo hrvatskog skladatelja praizvedeno u prošloj godini. U dvorani Zrinski gostovat će bečki ansambl Black page orchestra u sastavu Alessandro Baticci (flauta), Florian Fennes (saksofon), Felix Pöchhacker (el. gitara), Maiken Beer (violončelo), Igor Gross (udaraljke) i Matthias Kranebitter i (klavir/elektronik) izvodeći djela nagrađene laureatkinje Ivičević. Ovim koncertom završava proljetna sezona Tribine Čakovec četvrtkom.

Djelo Andrije Večenaja, mag. art. industrijskog dizajna
Djelo Andrije Večenaja, mag. art. industrijskog dizajna
Djelo Lucije Berdin, mag. likovne pedagogije
Djelo Lucije Berdin, mag. likovne pedagogije

 

Ostavi komentar