Zbog dinamičnog gospodarstva, visokog standarda i plaća Austrija će od 1. srpnja biti zanimljiva i za odlazak ljudi iz drugih krajeva, ne samo SZ Hrvatske.
Promjene u regulatornom okviru Njemačke i Austrije dodatno će pogoršati stanje na hrvatskom tržištu rada i izazvati manjak radnika. Očekivanja su to savjetnika za radnu politiku i zapošljavanje HGK Davorka Vidovića povodom njemačkog otvaranja za kvalificirane radnike Zapadnog Balkana 1. ožujka te austrijskog za hrvatske državljane, kroz zapošljavanje bez radne dozvole od 1. srpnja.
Ističe da za njih Hrvatska nije skroz spremna, najviše zbog kašnjenja u reformi obrazovnog sustava i zaostajanja u plaćama unatoč rastu zadnje 2-3 godine. To bi, kaže, mogle popraviti nove mjere, npr. rast minimalne plaće na 5000 kn, uz kompenzaciju iznosa povećanja najviše ugroženim poslodavcima i branšama, ali i poslodavci bi mogli puno učiniti s pretvaranjem ugovora na određeno (21%) u ugovore na neodređeno vrijeme.
To ih ne bi koštalo, a mogli bi zaustaviti odlazak radnika iz RH, kaže Vidović dodajući da nas ne čeka samo veliki porast dnevnih migranata, što je bio i slovenski slučaj pa iz Maribora dnevno 16.000 ljudi odlazi na rad u Austriju.
Povećati benefite
Naime, iako će najviše pogođeni biti poslodavci SZ Hrvatske, gdje su u radnointenzivnoj industriji plaće ispod prosjeka RH i znatno ispod npr. Grada Zagreba, Austrija, kaže, zbog dinamičnog gospodarstva, visokog standarda i plaća te solidne razine radno-pravne zaštite austrijskih radnika, može biti zanimljiva i za odlazak ljudi iz drugih krajeva.
Zbog njemačkog zakona, pak, hrvatske poslodavce očekuje ono što nisu mogli sanjati – utakmica s njemačkim poslodavcima glede konkurentnosti u privlačenju radnika iz regije. Razlog? Od lani izdanih 73061 hrvatske dozvole za rad strancima, čak 85% odnosi se na radnike iz regije: 31.214 iz BiH, 14.549 iz Srbije, 8442 s Kosova, 6052 iz Sjeverne Makedonije, 3105 iz Albanije te 537 iz Crne Gore.
73.061 radna dozvola u Hrvatskoj je lani izdana za strance. Od toga se 85% odnosi na radnike iz regije, najviše njih (31.214) za one iz BiH, te 14.549 za državljane Srbije
“S njemačkim zakonom se apsolutno povećava konkurencija hrvatskim poslodavcima čije ključne prednosti ostaju blizina tržišta i nepostojanje jezične barijere. To može nadmašiti financijsku prednost njemačkih poslodavaca, no naši se trebaju potruditi da osiguraju što bolje smještajne i radne uvjete te plaću koja će u kombinaciji s tim biti stimulativna za dolazak u RH”, kaže Vidović.
Mjera njemačke Vlade sigurno će potaknuti novi val razmišljanja o odlasku u inozemstvo dijela zainteresiranih kvalificiranih radnika iz regije, smatra direktorica portala danasradim.hr Maja Bogović.
“Hrvatski poslodavci već neko vrijeme rade na jasnom komuniciranju benefita koji nadilaze osnovne uvjete rada. Oni koji još nisu poduzeli mjere za podizanje zadovoljstva zaposlenika moraju se zapitati jesu li omogućili svojim zaposlenicima radne uvjete koji će ih zadovoljiti te ponukati na ostanak u Hrvatskoj”, ističe Bogović.
Hrvatsku biraju zbog jezika
No, kako na tom portalu bilježe velik interes radnika iz regije za sezonske poslove, utjecaj novih mjera mogao bi se odraziti upravo na njih jer će moći kandidirati za poslove u Njemačkoj. “Radnici iz regije koji se javljaju na poslove objavljene na danasradim.hr često traže poslove na određenim, već poznatim lokacijama.
Osim blizine Hrvatsku biraju zbog lakoće sporazumijevanja, što često nije slučaj u Njemačkoj ili Austriji. Što se tiče hrvatskih radnika, prema informacijama poslodavaca neki koji su prethodnih godina odlučili otići u inozemstvo, ove godine su se vratili. Najčešće se radi o operativnim poslovima, a kao razlog povratka navode previsoke troškove života u inozemstvu i porast plaća u Hrvatskoj”, kaže Bogović.
Prenosimo: Poslovni.hr
