Piletina je općenito najtraženije meso kod nas i samim time najviše se troši i jede. S druge strane, gotovo da nikad nije bilo manje peradarnika u kojima šeću mali pilići. Kažu peradari, cijena pilića nije godina porasla, dok svi drugi troškovi rastu iz godine u godinu. Shodno takvoj računici, velika većina objekata zjapi prazna. No, ne i u Štefancu gdje smo prebrojili čak 4 pune farme.
Trenutačno u “turi” imaju 7000 kljunova
U tom “obilju” posjetili smo OPG Kresinger, odnosno mladi par, Denija Kresingera i njegovu zaručnicu Sandru Tota.
– Mi još uvijek učimo. Trenutno hranimo 7 tisuća malih kljunova koje tovimo otprilike 45 dana. Kooperanti smo pa nam je siguran plasman i naplata – objasnio je Deni. 
Tov pilića na prvi pogled ne izgleda kao težak ni kompliciran posao. No, to je samo prvi dojam jer radi se o malim životinjama koje trebaju i toplinu i izbalansiranu hranu i zaštitu od bolesti.
– Prije nego što se peradarnik puni sljedećom turom, tri tjedna je prazan kako bi se dobro očistio i dezinficirao, što se radi pod nadzorom Bioinstituta. Nijedan pilić ne uđe u peradarnik ako ga nije pogledao veterinar. Ista je situacija i pri izlazu – nabrajao nam je Deni obavezne higijensko-zdravstvene mjere. Pilići se obavezno cijepe protiv salmonele, kuge i ostalih bolesti.
Čistoća uvijek mora biti na visini
Čistoća peradarnika provjerava se uzimanjem brisa sa zida, ventilatora, stelje, izmeta i hranilica. Naime, ako je samo jedan uzorak sumnjiv, nastaju problemi.
Drugim riječima, mjere su rigorozne i treba ih se strogo pridržavati. Srećom po njih, do sada je sve bilo u redu.
Pilići su posebno osjetljivi na promjenu temperature bilo da se ona penje ili pak spušta. Stoga tijekom ljeta obavezno rade ventilatori i sustav za rashlađivanje. No, unatoč svemu tome, zna doći do uginuća. Zimi je situacija obratna. Peradarnik se grije lož-uljem što dodatno povećava troškove, ali zato nema uginuća. (Vlasta Vugrinec)
