Međimurska županija bilježi najnižu razinu aktivnosti na tržištu nekretnina u posljednjih šest godina, s tek 3.665 kupoprodaja u 2024. godini, što predstavlja pad od čak 17,5 posto u odnosu na rekordnu 2021. godinu kada je zabilježeno 4.441 transakcija.
Udio međimurskog tržišta u ukupnom hrvatskom tržištu nekretnina iznosi 2,7 posto od ukupno 133.495 kupoprodaja, što također predstavlja pad na nacionalnoj razini od 2,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju upravo objavljeni podaci Porezne uprave o broju transakcija nekretninama tijekom 2024. godine podijeljeni po županijama.
U usporedbi s ostalim županijama Sjeverne Hrvatske (NUTS2 regija), koju čine Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska županija, vidljive su značajne razlike u aktivnosti tržišta nekretnina. Varaždinska županija prednjači s 6.102 kupoprodaje, slijede Bjelovarsko-bilogorska s 4.352 i Koprivničko-križevačka s 4.220 transakcija, dok Krapinsko-zagorska bilježi 3.502 kupoprodaje. Time je Međimurska županija na četvrtom mjestu u svojoj NUTS2 regiji.
Trend smanjenja transakcija nekretninama u našoj županiji nije novost.
Na stranicama Porezne uprave dostupni su podaci od 2015. godine, kada su zabilježene 2.703 kupoprodaje. Značajan skok dogodio se 2018. godine s 3.687 transakcija, nakon čega je uslijedio period stabilnog rasta koji je kulminirao 2021. godine s rekordnih 4.441 kupoprodajom.
Međutim, posljednje tri godine pokazuju trend postupnog pada – s 4.387 kupoprodaja u 2022. godini na 4.280 u 2023. godini, te konačno 3.665 u 2024. godini.
Prema napomenama Porezne uprave, važno je istaknuti da ovi podaci ne predstavljaju ukupan broj transakcija nekretninama u Međimurskoj županiji, već samo one transakcije za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice.
Također, podaci su još uvijek u procesu ažuriranja i podložni su promjenama, no te promjene neće previše utjecati na konačan rezultat.
