Građevinske firme odljev radnika više ne mogu kontrolirati pregovaraju sa svakim kao nogometašima

građevinari odljev radnika
Građevinari se boje da će zbog odljeva radnika i dobne strukture zaposlenih odmurijeti

Radnika nije bilo nikad manje u građevinarstvu nego danas kako u Hrvatskoj tako i u Međimurju. U 2017. godini u Međimurskoj županiji u građevinarstvu je bilo 3000 zaposlenih, 10,9 posto u ukupnoj strukturi zaposlenih. A nekada je taj podatak prelazio preko 20 posto u ukupnom broju zaposlenih. Uz to posljednjih deset mjeseci odljev radnika bio je veći nego u posljednjih pet godina. Izuzmu li se iz brojke od 60-tak tisuća zaposlenih u građevinarstvu u Hrvatskoj oni koji rade u javnom sektoru, održavanju javnih cesta i vodotoka, broj zaposlenih u tržišno orijentirano građevinarstvu spao je na brojku od 40-tak tisuća zaposlenih. Daleko premalo za strukturu posla koja se pojavljuje na tržištu, u energetskoj obnovi i rekonstrukcijama zgrada te novogradnji. To je duboko zabrinjavajuće jer se građevinske tvrtke demografski ne obnavljaju. Prosječna dob u radnika primjerice u Tegri kreće se između 52 i 53 godine. Ozbiljno građevinarstvo je u Međimurju na raskrsnici ili će odumrijeti ili se izraditi nekakva strategiju na razini države vezano uz proizvodna zanimanja ili odobriti masovni uvoz radne snage.

Božo Žvorc iz Međimurje PMP-a koji sa svojom tvrtkom izvodi radove u visokogradnji i energetskoj obnovi zgrada potvrdio je da su procjene radova na javnim natječajima umanjene za 20 do 30 posto. – Što se tiče energetskih obnova, zakasnili smo pet godina – tvrdi Žvorc i dodaje: – Trebalo je  to raditi kad je još bilo operative. Sada su ljudi otišli, i to prvo oni najkvalitetniji. Svakodnevno pregovaramo sa svakim radnikom koji dolazi ili odlazi, ti su pregovori slični onima na prelazni rok nogometaša. Odlaze ljudi i zbog viših dječjih doplataka i penzija jer se boje za svoju budućnost – kazao je završno.

Uskoro neće imati tko krpati rupe na cesti

Ako nestane građevinara, uskoro nam neće imati tko ni travu kositi uz cestu, a kamoli održavati ceste. Vrlo brzo će na vidjelo izaći negativni utjecaj zanemarivanja problema u građevinarstvu. Utjecat će nam na svakodnevni život jer ni iz dvorišta nećemo moći izaći da ne upadnemo u rupu na cesti ili će nam padati po glavi krovovi sa starih zgrada, jer neće imati tko zamijeniti krovove.

– Odljev radnika više nije moguće kontrolirati. S tim problemom suočene su sve građevinske firme u Hrvatskoj, zbog čega sve druge teme u građevinarstvu postaju besmislene. Ako nemamo ljude koji će upravljati strojevima i vozilima, nema ni graditeljstva – kaže Kolarić. Država vjerojatno nije svjesna tog problema kao ni demografskog starenja radnika u proizvodnji i mogućnosti da cijela branša odumre prirodnim putem. S druge strane političari se hvale iskorištavanjem novaca iz europskih fondova, a sada se taj novac neće moći potrošiti jer neće imati tko izvesti radove. Država ne vidi da mladi odlaze zbog toga što ne vide perspektivu, kontinuitet i sigurnost. Mladi vide da se poslovi ne vode planski, nego instinktivno. To više nikom nije interesantno. Svi žele živjeti u uređenim društvima.

Građevinari povećali plaće 20 posto bruto

Poslodavci su počeli s povećanjem plaća u prosjeku za 20-tak postao u bruto iznosu u odnosu na prošlu godinu, ali to zaposleni gotovo ni ne doživljavaju. Pritisak na rast plaća je velik tako da već vodimo karikaturalne razgovore, jer su  zaposlenici postali nezasitni u odnosu na prilike na hrvatskom tržištu. Strojar s trogodišnjom srednjom školom koji vozi valjak, čak ne niti bager što je puno složenije, dobio je neto plaću od 9150 kuna s prijevozom na 210 sati. Od toga su 1100 bili putni troškovi, a od kojih kunu nije potrošio jer se vozi s kombijem koji usput skuplja radnike i još misli da je zakinut. Ono što u zadnjih deset godina nisu uspjele uništiti uprave tvrtki, sada bi mogli nerealni zahtjevi sindikata, ali neće svi moći naći svoju sreću u zapadnoj Europi, misli Kolarić. Ni Njemačka više nije toliko interesantna, nego Austrija jer samo do Graza bi se svi naši slobodni kapaciteti i ljudi mogli zaposliti.

Ostavi komentar