21-godišnji student Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Sven Hrešć iz Čakovca na svom dvonožnom električnom ljubimcu plijeni poglede sa svih strana. Upravo je Sven među prvima u Čakovcu koji vozi ovaj novi i uzbudljiv električni bicikl Greyp koji je u vlasništvu Rimac Automobila.

– Trebalo je 4 godine intenzivnog istraživanja, razvoja i testiranja kako bismo ga razvili. Odlike sustava i same tehnološke platforme, važnije su od samog proizvoda. Za razliku od tradicionalnih biciklističkih kompanija, umjesto opremanja bicikla električnim pogonom, mi smo bicikl razvili oko pogona, senzorike i stalnog pristupa internetu. Vjerujem da smo na jedinstven način spojili biciklističke i digitalne komponente, integrirali senzoriku i kamere, umrežili bicikle, razvili mobilnu aplikaciju i na taj način stvorili potpuno novo iskustvo vožnje bicikla. Ako možemo zanemariti skromnost na trenutak, ovo je prekretnica za biciklističku industriju, rekao je na predstavljanju direktor Greyp Bikes i Rimac Automobila Mate Rimac.

Naš mladi sugovornik koji radi kod Mate Rimca, na intervju je stigao s tim novim pametnih biciklom, te nas upoznao s novim čudom biciklističke i digitalne tehnologije. Sven je inače student 3. godine FSB-a konstrukcijski smjer, te mu je ‘’uletio’’ posao kod Rimca, već na prvoj godini fakulteta za koji smatra da će mu itekako dobro doći u njegovom životopisu. Naime, njegova uloga u tvrtki je testiranja bicikla.

– Moj posao je voziti bicikl, testirati ga te vratiti ukoliko nađem grešku, a kad ju oni isprave dobijem je ga natrag na vožnju i tako u krug. Do sada sam isprobao sve modele, od najslabijeg do najjačeg, ali najviše sam vremena proveo na prototipu, kaže Sven Hrešć.

Sven ističe kako je najveća razlika u zadovoljstvu kad se voziš na uzbrdicu, jer se ne mučiš. Model koji trenutačno testira može ići na 25 km/h.

– Ovaj bicikl je limitiran na 25 km/h, a najjači modeli mogu postići brzinu do 45 km/h. To znači da se bez znoja i napora u brijeg voziš 45 na sat. Najveći gušt mi je s njim ići na Sljeme, kad idem gore vozim na bateriju, kad se spuštam vozim normalno bez ‘’pomoći’’. Meni je to opuštajuće i uživancija, ja u tome vidim prednost, poručuje naš biciklist.

Uzbudljivi električni bicikl nakrcan je hrpom pametnih funkcija, a između vozačevih nogu ostaje dovoljno prostora za bateriju. Kablovi i sajle za kočnice provedene su kroz ramu bicikla, a interno provođenje žica ne samo da izgleda bolje, već i štiti kablove i sajle kočnica od mogućih oštećenja koja se mogu dogoditi na prilikom vožnje.

U bicikl je ugrađena impresivna tehnologija. Na njemu se nalazi i ležište za mobitel, kojeg Greyp naziva eSTEM, s ugrađenim kamerama okruženim raznim senzorima i LED osvjetljenjem. Uz to e-bike ima i eSIM sposobnost zbog čega je konstantno spojen na internet. Ovo mu omogućuje snimanje vožnji ili streamanje direktno na internet.

Cijena ovakvog bicikla kreće se od 6 i pol do 7 i pol tisuća eura. Sastoji se od baterije, elektromotora, te softvera.

– Malo je skuplji, ali u njega je ugrađena najnaprednija tehnologija. Većinom se električni bicikli upale i pomažu u vožnji, a ovaj ima mogućnost od snimanja do slaganja rute. Ima krug na karti preko GPS-a uzme proračun uzbrdice i nizbrdice, te napravi krug do najdalje točke, ali da se opet vrati u točku od koje si krenuo, rekao je Sven.

Izgledom više vuče na motor nego bicikl, a Sven kaže da upravo ovaj model koji vozi Tomasa može prestići bez problema.

– Neobičan je, jer smo svi naučeni da se ‘’normalnim’’ biciklom mučiš uz vjetar i uzbrdicu. E-bike uvijek vozi 25 kilometara na sat, bez obzira na težinu terena i uvjete, kaže Sven, te dodaje kako e-bike ima i vrlo izdržljivu bateriju.

– Sve ovisi o načinu vožnje, ali primjerice vozio sam od stana u Zagrebu do Sljemena, što je recimo 60 kilometara, od toga 10 kilometara uzbrdice i vratio sam se natrag s 50 posto baterije.

E-bike je i eko bike. Ako zamislimo da ljudi zamjene odlazak na posao ovakvim biciklima, bilo bi to sigurno bolje i ekonomičnije. Sven je s njim vozio relacije od 60 kilometara, ali u budućnosti to će sigurno biti i duže.

Foto: Zlatko Vrzan

Ostavi komentar