Od pamtivijeka se vjerovalo da dimnjačar donosi ljudima sreću i blagostanje. Još do prije koje desetljeće dimnjačar je bio gotovo obavezna figura na novogodišnjim čestitkama, a gotovo je svaka kuća imala kalendar s dimnjačarom. Ne zna se točno zašto je dimnjačar postao simbol sreće, ali se pretpostavlja da se radi o simbolici vatre i dima. Vatra simbolizira domaće ognjište, oko kojeg se obitelj okupljala i uz njega vezala svoj život. S toga ognjišta dim se diže u visine, prema nebu. On je zapravo molitva tom nebu, obraćanje silama koje upravljaju svijetom. Znalo se i da žeravica, koja izlazi iz dimnjaka, uzrokuje požar, uništava dobra i uzima ljudske živote. I samo je dimnjačar mogao, da čisteći dimnjake, spriječiti gubitke. Zato se dimnjačara smatralo donositeljem sreće. Poslije je postalo uobičajeno da dimnjačar na kraju godine donese račun za svoj rad i kalendar u kojem su stajali datumi dolaska u sljedećoj godini, a rukovanje s dimnjačarem donosilo je sreću i blagostanje cijelu sljedeću godinu.
Što i kako danas rade dimnjačari, pitali smo Roberta Zvera iz Strahoninca. Robert je Posao je naučio od svog oca, koji je dimnjačarski obrt imao od 1978. godine, pa do svoje mirovine. Robert je počeo raditi 1990. godine, a od 2006. godine ima vlastiti obrt u kojem zapošljava čak 11 dimnjačara.
Rekao nam je: – Danas su se vremena promijenila. Dimnjačare sve češće viđamo s mjernim uređajima, a manje s četkama i kuglama, ali obzirom na cijene recimo drva i prirodnog plina jako puno ljudi oko 90% i dalje koristi kruta goriva u kombinaciji s plinom, tako da četka ostaje i dalje glavni alat, ali isto tako smo se morali i opremiti te educirati što je najbitnije, za rad sa sofisticiranim mjernim uređajima za kontrolu dimnih plinova, dovoda svježeg zraka…
Dimnjačari i danas, kao i nekada paze na sigurnost doma samo na malo moderniji način, obzirom na ugradnju sve sofisticiranijih plinskih i ložišta na kruta goriva. Nekad, kad je iz peći izlazio crni dim znalo se da hitno treba počistiti dimnjak kako bi peć i dalje dobro grijala. Danas se čak 98 posto grijemo na atmosferske plinske bojlere. Tim bojlerima je jako važan dobar i permanentan dovod svježeg zraka. Jer ako ga nema bojler može biti smrtno opasan. Dovoljna je samo jedna paukova mreža u dimnjaku da omete siguran rad bojlera. Zato je uz dimnjak važno i da bojler bude redovno servisiran, jer se u protivnom može početi koncentrirati ugljični monoksid i dioksid. Nezgodno je što su ti plinovi bez boje, okusa i mirisa, pa stoga i jako opasni, jer ne osjećamo kolika je njihova koncentracija dok nije prekasno. Zato je od velike važnosti da dimnjačare shvatimo ozbiljno i redovno im damo mogućnost da počiste i provjere sigurnost naših dimnjaka i trošila.
Što učiniti prije sezone grijanja?
- Pred svaki početak sezone grijanja obavezno treba počistiti dimnjak i pozvati ovlaštene servisere da očiste, prekontroliraju i servisiraju bojler. Svake dvije godine treba kontrolirati ložišta i plinove, te ukoliko imate napu u kuhinji obavezno ispitati koliko troši zraka. Često nismo svjesni koliko se tu krije opasnosti. Pogotovo za djecu i starije osobe koje podnose manju količinu monoksida u zraku od odraslih osoba. Mjerenje treba obavezno ponoviti i ako ste mijenjali stolariju u kući ili napu.
Pogotovo plastična stolarija jako zatvori dovod zraka u kuću. Posebno treba paziti na dovod svježeg zraka u kupaonicama u kojima su bojleri jer kupaonice ionako nisu baš pogodne prostorije za smještaj bojlera vrste B jer su u njima smještene perilice i sušilice rublja zbog kojih se oslobađa veća količina sitne prašine i vodena para a što rezultira nekvalitetnim zrakom za izgaranje, i još na sve to pojedini korisnici svjesno zatvaraju otvore za dovod svježeg zraka za izgaranje što može dovesti do neželjenih posljedica.
Korisnik je obavezan redovitim čišćenjem i kontrolama održavati u ispravnom stanju dimnjake, ložišta i druge instalacije koje mogu prouzročiti širenje požara ili trovanja, te o održavanju mora posjedovati dokumentaciju.
Za ilustraciju, nas sugovornik dimnjačar je naveo primjer korisnika koji nije dozvolio čišćenje i kontrolu dimnjaka pa mu se desilo najgore, požar na dimovodnoj instalaciji. Nakon toga taj isti korisnik zatražio je račun za ispostavljene dimnjačarske usluge kako bi mogao zatražiti povrat štete nastale požarom od osiguranja. Naravno da mu dimnjačar nije mogao izdati račun, kad mu oštećeni nije dozvolio čišćenje dimnjaka.
Da li čisti i ispravni dimnjaci između ostalog poboljšavaju iskoristivost energenata za grijanje?
- Čisti i ispravni dimnjak poboljšava i osigurava nesmetan rad ložišta te samim time poboljšava iskoristivost energenta. Kada dimnjak ispravno funkcionira u ložištu se ne nakuplja čađa i ostali talozi, pa je i bolja iskoristivost energenta. Primjerice zbog taloga na stijenki ložišta od samo 1mm čađe mogu se pojaviti gubici topline do 8 posto.
Što korisnici trebaju znati o održavanju dimnjaka i uređaja za loženje?
- Korisnici trebaju znati da i njima i njihovim najbližima dimnjačar, odnosno redovno održavanje dimovodnog sustava doslovce čuva život. Ako održavanje nije redovito, povećava se mogućnost trovanja ugljičnim monoksidom ili smrtnih slučajeva, čemu smo na žalost već bili svjedoci. Na žalost zbog “šparanja” sto kuna i dan danas da se dešavaju trovanja, a sve zbog neodržavanja dimovodnih instalacije. Preporučio bih korisnicima da obavezno prije sezone loženja puste dimnjačara da obavi svoj periodički pregled i čišćenje dimnjaka i dimovoda, te da obavezno servisiraju svoje plinske bojlere u ovlaštenim servisima.
Ukoliko dođe do zamjene vanjske nove stolarije ili ugradnje nove kuhinjske nape korisnici obavezno neka pozovu dimnjačara da prekontrolira je li ili nije narušen min. potrebni dotok zraka za izgaranje te da li ne dolazi do negativnog podtlaka zbog kuhinjske nape što se provjerava s testom 4 Paskala. Spomenute izvanredne preglede NE naplaćujemo svojim korisnicima.
Zašto dolazi do trovanja plinom u kupaonicama i može li se to spriječiti redovitim pregledom?
- Najčešća trovanja plinom u kupaonicama; ljudi ne servisiraju svoje plinske bojlere, ne daju očistiti dimnjake, zamjenjuju na kući vanjsku propusnu (drvenu) stolariju novom PVC nepropusnom stolarijom, čime se ozbiljno narušava dotok svježeg zraka za izgaranje. Treba pripaziti i ispitati kad se ugradi nova kuhinjska napa. Napa stvara negativan podtlak iz dimnjaka te samim time povrat dimnih plinova ugljičnog monoksida i dioksida u kupaone, to može uzrokovati trovanje samog korisnika.
Treba li poraditi na educiranosti naših ljudi?
- Kako bismo i mi u budućnosti doprinijeli edukaciji naših sumještana, uskoro pripremamo edukativne letke kojima želimo dodatno educirati i upoznati ljude da smo za njih kako bismo vodili računa o čistoći dimnjaka, ali ne samo to već da im nudimo i SIGURNOST stručnim radom i nadasve savjetima, te tako čuvamo imovinu i ono najvrednije – ljudske živote, završio je priču Robert Zver. (S. Zorković, foto. Z. Vrzan)
Kontrola i čišćenje dimnjaka u privatnim kućama podrazumijevaju sljedeće:
1. Vizualni pregled građevinskog stanja dimnjaka u dijelu izvan krovišta te provjeru položaja električnih instalacija.
2. Vizualni pregled vratašaca taložnice (dimnjačar se mora uvjeriti da prilikom čišćenja dimnjaka nečistoće neće iz dimnjaka prodrijeti u prostor).
3. Vizualni pregled svih ložišta i dimovodnih cijevi (dimnjačar se mora uvjeriti da prilikom čišćenja dimnjaka nečistoće neće iz dimnjaka prodrijeti u prostor).
4. Vizualni pregled građevinskog stanja dimnjaka cijelom visinom.
5. Vizualni pregled svih ostalih otvora na dimnjaku (dimnjačar se mora uvjeriti da prilikom čišćenja dimnjaka nečistoće neće iz dimnjaka prodrijeti u prostor).
6. Čišćenje dimnjaka kroz otvor za čišćenje (dimnjačar mora biti siguran da je očistio dimnjak cijelom visinom).
7. Provjera prohodnosti dimnjaka dimnjačarskim ogledalom ili kamerom
8. Čišćenje prostora oko otvora za čišćenje ako je zaprljano prilikom čišćenja dimnjaka.
Da je obitelj Zver iz Strahoninca i te kako poznata govori i postavljeno pitanje u showu Volim Hrvatsku koje je glasilo: Kako se zovu i od kud su najpoznatiji hrvatski dimnjačari ? Naravno odgovor je bio: Dimnjačari iz obitelji Zver iz Strahoninca u Međimurju.
Ide dimnjačar primi se za gumb!
Vjeruje se da sreću donosi i svaki susret s njim. Potrebno je samo tu sreću uloviti, uz pomoć gumba, koji simbolizira čvrstoću i sigurnost. Kad se, dakle, pri susretu s dimnjačarom uhvatimo za gumb i nešto poželimo, to je isto kao da smo se uz sreću prikopčali, i ona nam više neće pobjeći. Upravo zbog takva vjerovanja, dimnjačari su imali i osobit položaj u društvu.
