U Domu sindikata u Čakovcu održana je javna tribina o revitalizaciji Perivoja Zrinskih potaknuta revoltiranim građanima zabrinutih zbog velike siječe čakovečkog parka. U nekoliko navrata u posljednje vrijeme posječeno je oko 40 stabala, jer su kako kaže šumarska struka, bila prestara, dotrajala ili je postojala opasnost od rušenja. I to nije sve, sječa je trebala biti nastavljena i još se trebalo rušiti sličan broj stabala.

Upravo je to bila tema javne tribine koju su posjetili brojni građani Čakovca koji su do zadnje stolice napunili dvoranu Doma sindikata, iako se ona kosila s nekim drugim događajima zbog čega je također bilo nezadovoljstva na društvenim mrežama.

Čakovečki park dugo vremena nije održavan i to je posljednjih godina došlo na naplatu. Umjesto da se postepeno radi na njegovoj revitalizaciji, svi su prali ruke od njega, braneći se da je zaštićen i da se ništa ne smije dirati.

Takvo nečinjenje u kojem se čekao “projekt” kako bi se uklonilo iz parka drveće koje prijeti sigurnosti prolaznika doveo je do potpuno suprotne situacije u kojoj je zaprijetila ozbiljna devastacija parkovne arhitekture koja je uzbunila građane Čakovca.

Stoga je tribina privukla stotinjak koji su željeli javno sudjelovati u raspravi što i kako dalje vezano uz moguću daljnje uređenje parka. S obzirom da su se za riječ javili mnogi donosimo sukus razmišljanja govornika iz redova publike.

Daniel Hampamer Kiga bio je jedan od organizatora prosvjeda protiv rušenja drveća još u studenom 2017. godine.

– Gradonačelnik je rekao jednom prigodom da će se u obnovi parka voditi računa o konkretnom stanju i željama građana, nitko nas ništa nije pitao, kazao je Hampamer.

– Mi nismo bili pozvani na nikakvu raspravu vezanu uz uređenje našeg parka, kako smo mogli znati da se nešto radi kad o tome nismo bili obaviješteni, poručili su Slavica Hranilović i Bogo Trabe.

– Park je bio lijep do 2005. godine, a nakon prirodne katastrofe je trebalo nešto poduzeti. Umjesto da se odmah krenulo u izradu projekata i da je nakon rušenja stabala uslijedila sadnja, sada bi mogli vidjeli lijep park. Želimo imati hlad, a sve smo to izgubili. Od 2005. godine do sad je prošlo 14 godina, a u tom periodu se posadilo možda desetak stabala, to je žalosno, istaknuo je Vladimir Horvat.

– Do sad je po izvršenju proračuna za Perivoj Zrinski potrošeno 80 tisuću kuna, a planira se još 120 tisuća kuna ove godine što je ukupno 200 tisuća, zanima me kojom će se dinamikom dalje trošiti novac, pitala je Karolina Juzbašić.

– Cijelo vrijeme sam živio u uvjerenju da su građani pozvani ovdje kako bi ih se saslušalo, a ne da slušamo vaša jedva shvatljiva obrazloženja (prije nego su riječ dobili građani, govorili su gradonačelnik, direktor Čakoma i šumarski stručnjaci op.a.). Ljudi koji sjede za ovim stolom ne mogu snositi odgovornost za ono što je posljedica dugogodišnjeg nemara. Komunalci se mogu postaviti na glavu ako nisu osigurani novci da se park kontinuirano održava, kao i mi svi ostali očekujući da bude park dobar, ako ga održavaju šumari. Drvo je zrelo, to je tipična fraza koja se koristi, vi hoćete reći da u Europi nema 200 godina starog drveća? zapitao je Marijan Belčić koji je sublimirao raspravu u smjeru koji bi trebao donijeti po ovom pitanju i neka rješenja za budućnost.

O Planu revitalizacije Perivoja Zrinskih inače govorili su prije građana gradonačelnik Stjepan Kovač, ispred GKP Čakoma direktor Ivan Perhoč, iz Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurska priroda ravnatelj Siniša Golub, Miljenko Županić iz Hrvatskog šumarskog fakulteta i Miroslav Horvat iz Hrvatskih šuma.

Ako cijelu situaciju gledamo retrospektivno, Perivoj Zrinskih zaštićen je u rujnu 1975. godine kao spomenik parkovne arhitekture što je jedna od kategorija u Zakonu o zaštiti prirode. Do 2005. godine i oluje koja ga je poharala i značajno „očistila“ stara i trula stabla, u tom su perivoju mahom održavane zelene površine u razini tla, a malo se ili gotovo ništa pažnje pridavalo vitalitetu stabala. Spomenuta oluja pokazala je pravo stanje stvari – perivoj je vapio za revitalizacijom.

Problem je u tome što se od nevremena 2005. godine do sada nije paralelno sadilo novo drveće. Želim naglasiti da je zadnjih godina počelo paralelno rušenje i sađenje. Imamo danas situaciju da izgleda da je puno stabala uklonjeno, ali najviše je uklonjeno u vrijeme tog nevremena. Sad radimo u skladu sa svim projektima, kazao je Ivan Perhoč. On je kazao da se pred desetak godina raspravljalo o revitalizaciji ovog prostora, ali je zapelo na financiranju.

Bolje ekonomske prilike stigle su u prvom mandatu Stjepana Kovača, kad je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Gradu Čakovcu odobrio 80% sredstava za izradu projektne dokumentacije. U to vrijeme, dakle nakon ekonomske krize, ta dokumentacija je bila značajno jeftinija od prije spomenutih pola milijuna kuna. Posao izrade projekta revitalizacije na javnom natječaju dobio je Šumarski institut Jastrebarsko koji je okupio stručnjake različitih profila koji su izradili projektni prijedlog. Lokacijska dozvola za sustavne u struci utemeljene radove u perivoju izdana je 17. 03. 2017.

– Međutim, sve vrijeme od 2005. do 2017. godine iz perivoja su se uklanjala trula i za prolaznike opasna stabla, ali to je kod građana stalno izazivalo pomisao da se perivoj polako i sustavno ruši te da se više ništa novoga neće zasaditi. Naime, da je u pozadini neka velika igra krupnog kapitala. Zato je pokrenuta inicijativa Park je naš koja je dana 18. 11. 2017. protestirala i time zaustavila daljnja rušenja stabala, bez obzira što je sve bilo rađeno po propisu, rekao je Siniša Golub.

– Iako se svi kunu u krilaticu „neka struka kaže svoje“, te su o perivoju na tribini govorili i šumarski stručnjaci, dio nazočnih nije baš s lakoćom prihvatio činjenicu da su i stabla živa bića koja imaju svoj početak i kraj, to jest rok trajanja, istaknuo je  također.

Gradonačelnik Kovač očito je bio potresen kritikom građana onoga što se događa vezano uz “revitalizaciju”, pa je na kraju iscrpne tribine koja je trajala gotovo tri sata rekao kako ovdje sječa parka prestaje (za rušenje je označeno navodno još oko 40 stabala op.a.). Drveće koje je, će se za ogrjev socijalno ugroženog stanovništva i izričito je demantirao uvredljive komentare na društvenim mrežama.

– Revitalizaciju parka radimo prvenstveno zbog sigurnosti naših građana koji šeću parkom, do sada nije bilo srušeno niti jedno zdravo drvo, već ona bolesna i koja ugrožavaju prolaznike blizu biciklističkih staza. Problem i bura oko uređenja parka je u tome što se ta drveća godinama nisu tretirala, park je bio zaštićen kao Perivoj. Bolesti su uznapredovale te iako su drveća naizgled izgledala zdravo nisu bila, barem tako kaže struka te ih je trebalo ukloniti, poručio je gradonačelnik Stjepan Kovač.

Foto: Zlatko Vrzan

Ostavi komentar