U blic-istraživanju Međimurskih novina u kojem smo dobili podatke od 8 naših općina i grada Preloga otkrili smo preko 350 praznih kuća. Na području općine Podturen postoje čak 103 napuštene ili zatvorene kuće u kojima nitko ne živi. Polazeći diljem Međimurja ne možete ne zamijetiti da ima sve više kuća u kojima nitko ne živi. Stoje kao podsjetnici nekih prošlih boljih vremena kad je u njima bujao život. Ne postoji neki jedinstveni registar iz kojega bi se vidjelo koliko je takvih kuća na području Međimurja, pa smo za suradnju zamolili naše općine jer načelnici i ljudi zaposleni u općinskim uredima najbolje poznaju situaciju na terenu. Zbog sezone godišnjih nismo uspjeli dobiti odgovore iz svih općina, ali oni koji su udovoljili ovom našem malom istraživanju, pomogli su nam da dobijemo sliku kako se demografski procesi sve više oslikavaju i na pražnjenju naših naselja.
Bliže Čakovcu i gradskom prstenu problem je manje izražen. Najslikovitiji primjer za to je Šenkovec gdje je svega nekoliko napuštenih kuća, zbog čega uglavnom nemaju problema s košnjom i održavanjem takvih okućnica jer su u kontaktu s nasljednicima.
Negativni rekorder Podturen sa 103 napuštene kuće
Na području općine Podturen postoje otprilike 103 napuštene ili zatvorene kuće u kojima nitko ne živi, dobili smo informaciju iz tamošnje Općine. U većem dijelu slučajeva nasljednici održavaju dvorišta i plaćaju komunalni doprinos, a u ostalim slučajevima Općina šalje opomene i upozorenja, dok u nekoliko socijalnih slučajeva Općina održava ta dvorišta. Vlasnike koji su odbijali održavati dvorišta i objekte uspjeli smo nakon obavijesti o namjeri prisilnog rušenja na njihov trošak uvjeriti da takve objekte sruše ili prodaju i na taj način smo uspjeli maknuti 15 ruševina u posljednjih 5 godina. Također smo posredovali u rješavanju obiteljskih odnosa kako bi vlasnici zajednički sudjelovali u održavanju parcela. Najveći i teško rješivi problem su objekti i dvorišta nepoznatih nasljednika, odnosno njihovih prebivališta jer ne možemo poslati opomenu ili kaznu te ne možemo naplatiti komunalni doprinos. Vlasnici su odselili u razne krajeve svijeta te su nedostupni, a nemaju rodbine ili osobe koje bi nam mogle dati bilo kakve podatke o njima, odnosno njihovim prebivalištima.
U Selnici 15 napuštenih kuća
Na području susjedne općine Selnica trenutno je 15-ak napuštenih kuća, ali većina ne stvara problem jer su udaljene od ostalih naseljenih.
– Najveći problem je napuštena kuća u centru Donjeg Koncovčaka. Vlasnik je u Njemačkoj, okoliš povremeno čisti brat, ali je to nedostatno – smatra načelnik Ervin Vičević i dodaje: – Drugi veliki problem je kuća na ulazu u ulicu koja vodi prema groblju u Selnici. Tu smo prije tri godine pokrenuli i postupak rušenja peradarnika, ali je na kraju sud sve odbio jer u katastru stoje pokojne osobe kao vlasnici te nekretnine. Nadamo se konačnom upisu novog katastra ovu jesen za k.o. Selnica pa će nam barem na tom području biti lakše rješavati probleme. Mnogo ljudi živi vani, a općenito imaju zapuštene parcele ili vikendice. Tu nastupa komunalni redar. Dogovori se čišćenje, ali ne uvijek. Neke parcele jednostavno očistimo sami o vlastitom trošku. Budući da je kod nas u tijeku geodetsko-katastarska izmjera, zadnje je vrijeme primjetno da vlasnici koji žive vani žele darovati parcelu općini, a samo smo u zadnjih nekoliko mjeseci dobili smo u vlasništvo vikendicu i dva zemljišta koja su nam pripala nakon ostavinskih rasprava jer nasljednici zbog tereta na nekretninama (hipoteke, socijalna skrb itd.) ne žele preuzeti obvezu. Puno više ovlasti trebalo bi dati komunalnom redarstvu jer je trenutno važeći zakon kompliciran i nedorečen – poručio je načelnik Ervin Vičević.
U Prelogu u 20-tak kuća ne živi nitko
Na području Preloga nalazi se 20-tak kuća u kojima nitko ne stanuje ni trajno ni povremeno. Održavanja okućnica svih stambenih i poslovnih objekata na području Preloga propisana je Komunalnim redom Grada Preloga. U slučaju neuređenosti okućnica i vrtova, kada su poznati vlasnici objekta, istima komunalni redar šalje obavijest i rješenje kojim se upozorava na stanje parcele te poziva na uređenje iste. Ako nije moguće ostvariti kontakt s vlasnikom objekta te u slučaju neriješenih imovinsko-pravnih odnosa; više vlasnika parcele koji se ne mogu usuglasiti oko održavanja parcele, košnju, malčiranje parcele vrši Grad Prelog putem gradskog komunalnog poduzeća na račun vlasnika parcele.
U Donjem Vidovcu 25 kritično zapuštenih kuća
Na području općine Donji Vidovec je između 40 do 50 objekata koji bi ušli u kategoriju da se u njima ne živi. Od tog broja 25 ih je u kritičnom stanju zbog svoje zapuštenosti, a u ostale njihovi vlasnici ipak povremeno dolaze. Najveći problem je u tome što većina vlasnika takvih kuća živi negdje drugdje, a ne u Donjem Vidovu, uz to se vrlo često radi o osobama starije životne dobi kojima je, objektivno, teško održavati stare grunte. Represija prema građanima nije rješenje, kaže načelnik Josip Matulin. Radije pribjegavamo upozoravanju i nakon dva upozorenja Općina prilazi uređenju, ako je to izvedivo na njegov trošak. Da bi Općina uredila sve zapuštene parcele oko nekretnina, trebalo bi im do pola milijuna kuna, a tada bi takve nekretnine bile i privlačnije mladima za kupnju. – Činjenica je da smo mi naselje koje stari. Lani smo imali čak 97 osoba starijih od 80 godina – kazao nam je načelnik Matulin. Općina je proteklih godina po sili zakona naslijedila 11 nekretnina s različitim udjelom u nasljedstvu tamo gdje su se vlasnici odrekli nasljedstva jer s nekretninom ne žele naslijediti i dugove. Nisu sve te nekretnine zbog vlasničkih odnosa spremne za prodaju. Ipak, ima interes za njihovu kupnju. Dvije su prodane mladim obiteljima, a za još jednu postoji interes našeg iseljenika iz Kanade koji je tamno izgradio svoj uspješni biznis i želi s obitelji dio godine provoditi u Donjem Vidovcu.
I u Pribislavcu 40-ak napuštenih domova
Na osnovi uvida u dostupne podatke kojima raspolažemo, a vezano za napuštene kuće, u Pribislavcu je oko 40-tak napuštenih starih kuća, a i u dobrom stanju nakon smrti vlasnika, javili su nam iz tamošnje Općine.
– Od toga je oko 15 ruševnih kuća u vrlo slabom građevinskom stanju. Zbog toga su opasnost za prolaznike po pješačkim stazama. Oko njih je visoko raslinje i krov u dvorištima i vrtovima. Vizualno nagrđuju okoliš i iz takvih zapuštenih dvorišta vreba opasnost od zmija, miševa, štakora i dr. Kuće su imovinsko-pravno najčešće nesređene što se tiče vlasništva – korištenja, i tim u vezi plaćanja komunalne naknade. Tako da se pojavljuju sljedeće kategorije: starci, nemoćni ili bolesni bez nasljednika. U drugom slučaju su nasljednici izvan države ili općine do kojih je gotovo nemoguće doći i prenijeti na njih obvezu plaćanja komunalne naknade. Ima situacija kada je vlasnik nekretnine Centar za socijalnu skrb Čakovec ili poslovne banke koje se ne javljaju lokalnoj samoupravi, a ne održavaju kuće i okućnice. Problem je još veći sada kada je na snazi Zakon o zaštiti podataka, gotovo je nemoguće utvrditi stvarno stanje te problematike. Općina poduzima preko komunalnog redarstva mjere na utvrđivanju vlasnika – korisnika, šalju se opomene za održavanje okoliša, čak se šalju i novčane kazne, no nema posebnih rezultata u rješavanju problematike. Teza da jedinice lokalne samouprave uređuje zapuštene okućnice, izborom izvođača radova i plaćanjem, nemoguće je kasnije naplatiti radove baš radi nesređenih imovinsko-pravnih, odgovorili su iscrpno iz Općine Pribislavec.
U Orehovici mnoge prazne zbog rada u inozemstvu
Na području općine Orehovica ima desetak kuća u kojima nitko ne živi, dok su ostale kuće prazne zbog masovnog zapošljavanja mještana Orehovice u inozemstvu. Naplata komunalne naknade te održavanje okoliša kuće rješava se tako da se stupi u kontakt s vlasnikom, odnosno posjednikom nekretnine te ga se uputi u rješavanje problematike, usmenom ili pismenom opomenom, a nakon toga strožim zakonskim mjerama prema Zakonu o komunalnom redu.
U Svetom Martinu na Muri situaciju spasio turizam
Općina Sveti Martin na Muri specifični je slučaj i to zbog razvoja turizma na svom području. U samom Svetom Martinu na Muri i prstenu naselja oko njega praktički nema zapuštenih, odnosno napuštenih kuća. Jednako tako razvijena je i visoka kultura održavanja okućnica po sistemu kad se upali jedna kosilica, još deset zabrunda za njom. Nešto je izraženiji problem u briježnom dijelu općine gdje se više starijih praznih kuća. No bilo bi ih i više da nema turizma. Naime, na području općine Sveti Martin na Muri izražen je trend preuređenja kuća u objekte za iznajmljivanje u turističke svrha. Tako su na području općine u tu svrhu prenamijenjene 24 kuće, s ukupno 88 turističkih postelja u privatnom smještaju. Što se tiče održavanja i tamo gdje se u kućama privremeno boravi, a zatvorene su većim dijelom godine, obično vlasnici organiziraju održavanje svojih okućnica.
Kao i u svakom drugom mjestu, i na području Svetog Martina na Muri ima negativnih iznimaka, ali to rješavamo opominjanjem i u suradnji s komunalnim redarom, kazao nam je načelnik Dražen Crnčec.
U Kotoribi našli način za revitalizaciju 20-tak kuća
Na području općine Kotoriba postoji 30-tak napuštenih kuća u kojima nitko ne živi. Općina ima problema s vlasnicima (poseban problem je i više vlasnika iste nekretnine koji se ne mogu godinama dogovoriti oko održavanja, rušenja, prodaje, a Općina nema zakonske ovlasti “ulaziti” u privatno vlasništvo. Naplata komunalnog doprinosa je otežana, u slučajevima gdje postoji i više vlasnika po raznim dijelovima svijeta gotovo je nemoguća. Održavanje okoliša napuštenih kuća moguće je jedino na dijelovima oko nekretnine koji spadaju pod javne površine, koje Općina Kotoriba redovito održava.
S druge strane, Općina daje poticaj obiteljima da kupe napuštene kuće, renoviraju ih ili na njihovom mjestu izgrade nove. Odlukom o mjerama poticaja za uređenje nekretnina na području općine Kotoriba dodjeljuje po 20.000 kuna obitelji kako bi kupila i obnovila ili rušila staru i gradila novu kuću te time nastoji smanjiti problem u zakonskim okvirima u kojima je to moguće. U posljednje tri godine na taj je način obnovljeno dvadesetak kuća u Kotoribi čime se pridonijelo rješavanju ovog problema.
Kotoripski primjer zapravo je koji bi trebale slijediti ili već slijede i druge jedinice naše lokalne samouprave kako bi zadržale ili vratile mlade u svoje gradove i općine.
Stare useljive kuće moguće kupiti i po cijeni polovnog auta
Iseljavanje iz Međimurja nije nova priča. Osim aktualnog vala prije četrdesetak godina, slični veliki val odveo je tisuće Međimuraca na “privremeni rad u inozemstvo”. Nekad brojnije obitelji tada su se rasule po svijetu. Kući se dolazilo na godišnji i veće blagdane, a rodni dom se čuvao, uređivao i odražavao.
Vinko Šagi tipični je primjer takve životne sudbine. Sada prodaje staru obiteljsku kuću u Novakovcu u ulici u kojoj se nalazi još nekoliko praznih kuća.
– Održavati hladni pogon, plaćati režije i održavanje okućnice godišnje košta oko 1000 eura i neisplativo je da bi se braća okupila jednom godišnje. I tako je pala odluka da se kuća proda. Cijena za staru kuću, premda ima sve komunalije i opremljena je do te razine da je odmah useljiva, u kategoriji je polovnog automobila i prodaje se ispod 10.000 eura.
Vinko je kupca i novog vlasnika kuće nedavno ipak našao, a novi vlasnik će uz kuću po povoljnoj cijeni dobiti i parcelu šume. (Božena Malekoci – Oletić)
Kotoriba i Goričan mlade zadržavaju poticajima od 20 tisuća kuna
Problem zadržavanja mladih obitelji poznat je i u općinama Goričan i Kotoriba koji su prije tri godine odlučili poduzeti mjeru kako bi se taj trend promijenio. Tako se potiče kupnja i revitalizacija starih i napuštenih kuća dodjelom poticaja u visini od 20 tisuća kuna po korisniku. Ispred kotoripske vlasti Roberto Ujlaki istaknuo je brojke, pa je tako u proteklih tri godine, dakle od 2015. godine dodijeljeno 19 poticaja.
Goričan je u svom proračunu osigurao sredstva kako bi mlade obitelji uspješno mogle živjeti u mjestu. Daju poticajna sredstva, također u visini od 20 tisuća kuna, a ove godine se na natječaj javilo sedmero obitelj od kojih je šestero ispunilo uvjete za dobivanje nepovratnih novaca. Što se tiče napuštenih kuća u Goričanu ih ima 74 od ukupno 874. I drugemeđimurske jedinice lokalne samouprave rade i razmišljaju u istom smjeru, kako bi zadržale ili vratile mlade u svoje gradove i općine. (Dora Vadlja)
