MEĐIMURSKA PRIRODA: Ne pali tršćake!

međimurski tršaci - foto Antonio Krušelj

Prigodno uz dvanaestu godišnjicu proglašenja Regionalnog parka Mura – Drava (10. 02. 2011. – 10. 02. 2023.), Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode pokrenula je kampanju senzibiliziranja javnosti o potrebi očuvanja tršćaka. Jer, tršćaci su vrijedna staništa. Dom su različitim vrstama ptica. Skrivaju brojne beskralježnjake (puževe, školjkaše, rakove, pijavice) kojima se hrane ptice.

Što kriju međimurski tršćaci?

Čovjek svojim zadiranjem u prirodu ugrožava i njezine posljednje komadiće koji su još preostali u njegovom okruženju. Jedan od njih je i močvarno stanište, uz čije se rubne dijelove, na muljevitim obalama bara, jezera i sporotekućih potoka i rijeka razvila posebna vegetativna zajednica, tršćaci. Osim vlažnih, postoje i suhi tršćaci, koji su smješteni na tlu neposredno iznad razine vode. Obrasli su gustim i visokim travama, pretežno trskom i šašem, o kojima ovise brojne životinjske vrste kao što su kornjače, žabe, zmije, ribe i kukci. Posebno su pak usko uz njih vezane mnoge vrste ptica močvarica. Čaplje, labudovi, patke, liske i gnjurci tu pronalaze svoju hranu, zaklon i mjesto za gniježđenje. Manje ptice, kao na primjer trstenjak, čije karakteristično glasanje označava blizinu prisutnosti vode, čak i ime duguje biljci o kojoj ovisi.

trscaci Marina Prelog - foto RR
Primjer pokošenog tršćaka kod skele Fusek (Mursko Središće) – snimljeno početkom veljače 2023. godine

TOP tršćaci u Međimurskoj županiji

Prema podacima Istraživanja ciljnih vrsta ptica tršćaka područja ekološke mreže Međimurske županije provedenog u 2022. godini (voditelj istraživanja i projekta prirodoslovac Boris Božić, mag. oecol. et prot. nat.) ukupno je potvrđeno 109 vrsta ptica od kojih je njih 11 svojom biologijom vezano za tršćake. U Međimurskoj županiji TOP tri tršćaka jesu tršćak kod Otoka pored Podturna, Varaždinsko jezero te na prvom mjestu kao najznačajniji i najveći tršćak ističe se Akumulacija Dubrava. U navedenom Istraživanju istaknut je značaj zrelih tršćaka:

– Istraživanjem je pregledano ukupno 30 tršćaka. Od 2016. godine do danas gotovo 10% njih je nestalo. Glavni razlog nestanka je širenje poljoprivrede. Taj nestanak prvensveno se odnosio na tršćake koji nisu na području ekološke mreže ili nekog drugog zakonom zaštićenog područja. Međutim iako je tome tako, tršćaci predstavljaju rijedak i ugrožen stanišni tip koji uživa posebnu nacionalnu zaštitu.

Kad se spali, tršćaku treba oko pet godina da dosegne svoju zrelost. Naime, trska brzo raste i već iduće sezone, nakon požara, izgleda gotovo identično. Međutim, razlika između mladog i zrelog tršćaka u njegovomje prizemnom sloju. Kod zrelog tršćaka prizemni sloj čini stara, osušene trska koja je idealno stanište mnogim beskralježnjacima koji su pak hrana pticama. Kod mlade trske prizemni sloj je uvelike siromašniji organizmima, što čini cijelo stanište manje privlačnim pticama. Gomilanje glomaznog otpada uz tršćake, također negativno utječe na tršćake.

(izvor: Božić B. (2022): Istraživanje ciljnih vrsta ptica tršćaka područja ekološke mreže Međimurske županije. Milvus, obrt za savjetovanje u zaštiti prirode za JU Međimursku prirodu, Zagreb, broj str. 26)

medjimurski trscaci - foto rr
Međimurski tršćaci dom su različitim vrstama ptica (snimljeno 2022. godine)

Zašto nestaju tršćaci?

Od ovog su ekosustava iznimne bioraznolikosti ljudi na našim prostorima nekad imali ekonomsku korist jer se trska uvelike koristila u građevinarstvu. Danas, kad tog interesa više nema, nastoji ih se, ukoliko je to moguće, isušiti i preoravanjem pretvoriti u obradive površine. Kanaliziranjem potoka i njihovom redovitom košnjom, zarobljavanjem rijeka u velike akumulacije betonskih obala, u Međimurju su tako nestale ogromne površine pod tršćacima. Primjetno je i njihovo uništavanje na nekim ribnjacima u cilju povećanja površina na kojima je moguć ribolov. Njihovom nestajanju pridonosi i uzurpiranje obala rijeka ilegalnom gradnjom, povećanjem njihove pristupačnosti i atraktivnosti za izletnike. Također, u Hrvatskoj velike površine tršćaka nestaju u većinom namjerno izazvanim požarima i to kontinuirano, iz godine u godinu. Iznimka nažalost nije ni Međimurje. Izgorjeli tršćaci se sporo obnavljaju, jer iako on relativno brzo naraste, potrebno je vremena da povrati svu bioraznolikost.

Isticanje važnosti svakog od dijelova ekosustava, u našem slučaju preostalih međimurskih tršćaka, kao i neprestana edukacija lokalnog stanovništva, pomaže u podizanju svijesti o zaštiti prirode. Jer čuvajući i štiteći prirodu, u konačnici osiguravamo i svoj opstanak.

 

Tršćak kod skele Fusek - foto Antonio Krušelj
Primjer spaljenog tršćaka kod skele Fusek (Mursko Središće) – snimljeno početkom veljače 2023. godine

Tekst i foto:

Antonio Krušelj i Roberta Radović

 

Ostavi komentar