15 C
Čakovec
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Legenda o Hortusu Croatiae ili Cvetnjaku Hrvatske u srcu Čakovca

Uz Dom sindikata u Čakovcu na Trgu Republike smješten je uz ovogodišnje Porcijunkulovo “mali park”.

Mlade čuvarice malog parka znaju reći i da je riječ o međimurskoj hiži, kao jednom od simbola ovogodišnjeg festivala koji se naziva Porcijunkulovo.

Mali se parkić sastoji od male drvene kućice, zemlje, trave, šljunka, umjetne riječice s mostićem kao elementom vode, pojedinim stabalcima crnogorice te više cvjetnih tema razasutih po parku. Nema sumnje, riječ je o simbolima Međimurja ili Hortusu Croatiae smještenom u nekoliko osnovnih tema.

Svekoliki su autori svakako nazivali ovaj komadić zemlje. Zbog Mure i Drave Međimurje se kroz stoljeća nazivalo otokom, a i danas nije rijetkost da se povjesničari povedu za starolatinskim nazivom nazivom Insula Muro-Dravanae.
Kroz zadnja tri stoljeća, Međimurje je zadobilo još jedan laskavi naziv, Hortus Croatiae ili Cvjetnjak Hrvatske. Gotovo da i nema autora koji piše o Međimurju, a da to ne spomene.

U najnovije doba naziv Cvetnjak Hrvatske za Međimurje je ušao u uporabu kao nešto što se samo po sebi razumije. Više nitko i ne pita zašto se Međimurje zove Cvetnjakom Hrvatske i tko mu je dao to ime.
Dakako, naziv Hortus Croatiae nije tek tako sletio u naš kraj. Da bi to bilo legitimno ime, Međimurje je trebalo izgledati kao cvetnjak ili vrt, danas bi rekli park.

Malo je poznato i gotovo zaboravljeno da je naziv Međimurju kao Hortusu Croatiae dao pisac prve i vjerojatno najstarije monografije jednog kraja u Hrvatskoj, svetojelenski pavlin Josip Bedeković i to u knjizi “Natale solum…” iz davne 1752. godine. Josip Bedeković nazvao je u ono doba Međimurje “cvjetnjakom gornje Slavonije”. Latinski tekst glasi: “Denique totus quantus districtus iste entiquitus Hortus Slanoviae Superioris, ficus Syrmium Hortus Slavoniae Inferioris compellabatur”.

Od Josipa Bedekovića, kojemu se i ne znajući duguje mnogo toga pa i ovaj laskavi naziv pa sve do današnjih dana, mnogi pisci govore ili ponavljaju da je Međimurje Hortus Croatiae ili Cvetnjak Hrvatske.

Zašto je Josip Bedeković dao taj naziv Međimurju? To nipošto nije slučajno. a razloge otkriva akademik dr. sc. Dragutin Feletar o studiji o Bedekoviću koja će biti objavljena zajedno s njegovom velebnom knjigom.

Josip Bedeković je kao klasični pisac i intelektualac svojeg doba ali i domoljub, svim silama trudio Međimurje zadržati u Hrvatskoj, a kako ne bi pripalo Mađarskoj. On je granicu Međimurja poistovjetio s povijesnom granicom Svetog rimskog carstva, nasljedne zemlje Habzburgovaca. Međimurju je, smatra on, tada pripadalo i Raskrižje, te zaseoci Prlekije, a prema ugarskim piscu Bombardiju i drugima, Međimurju su pripadala i područja gradova Polsteravium (Nemsko Szredissche i Ormosdinuma (Ormoža).
Josip Bedeković daje i genezu naziva međimurskih rijeka. Za Dravu navodi staro ilirsko ime Scarnijunga, te kasnija imena Dara, Darus, i najčešće Dravus. I za Muru navodi antičko ima Savarius, (što je upitno) te staro ime Mureoli i najčešće Murus. Zaključuje da bi Međimurje bilo ispravno zvati i Insulae Chaktorniensis, po glavnom naselju Čakovcu.

Kad opisuje prirodnogeografske značajke kraja med Murom i Dravom odnosno Hortus Sclavonie superioris, Bedeković navodi bogatstvo voda i biljnog svijeta, zbog čega je Međimurje i dobilo ime cvetnjak – piše Feletar te nastavlja: – Od vodotoka Bedeković posebno spominje Dravu, Muru, Ternavu, Szratku, Rakovnitczu, (Bistrecz) i druge, te navodi obilje močvara. Najveće močvare su Paistuba, Piaische, Jurchevczi, a najveće šume Murschak, Hechovecz, Topolovecz, Cherlenyak, Korovhak, Ferennchak, Katanschak i druge.” Bedeković donosi i topografsku kartu Međimurja sa 103 naselja i zaseoka te 7 “prilično velikih gradova”, a u popisu naselja su čak 132 naselja.

Od početka do njegova vremena, u Međimurju su prema Bedekoviću živjeli narodi ili dijelovi naroda: Cetijci, Hiperborejci, Kelti, Japodi, Scordisci, Kapodočani, Markomani, Kvadi, Koletijani, Dalmati, Vandali, Vendi, Iliri, Huni, Sarmati, Jasi, Langobardi, Ostrogoti, Avari, Gepidi, Rimljani i napokon Slaveni i Ugri odnosno današnji Hrvati.

Krajem vladavine Rima, Međimurje su naseljavali autohtoni Slaveni pod kraljem Samonom, koji je vodio mnoge ratove s Hunoavarima koji nikada nisu prešli rijeku Muru, a to nisu uspjeli niti Osmanlije u 17. stoljeću.

Danas je legenda o Međimurju kao Hortusu Croatiae već opće mjesto u suvremenika, tako ga od milja nazivaju suvremeni autori poput dr. Zvonimira Bartolića i mnogi drugi. O njemu se kao o cvetnjaku Hrvatske pišu pjesme, daju se nazivi, a da mnogi ne i ne znaju da je upravo Josip Bedeković zaslužan za legendu koja živi već nekoliko stoljeća.

Ove jeseni dug će mu biti djelomice vraćen prijevodom i tiskom kapitalne knjige “Natale solum…”. Urednik Dragutin Feletar, otkrio nam je da će knjiga izaći u rujnu ove godine.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE