Dana 31. svibnja blagdan je kojim Crkva slavi Marijin pohod rođakinji Elizabeti, koja je Mariju tada prepoznala kao Majku Božju. Marija je odgovorila izrekavši veličanstveni hvalospjev ʺVeličaʺ kojim Crkva svagdano na Večernjoj slavi Gospodina, piše Vatikan News.
Za stanovnike grada Zagreba posebno je važno da se na ovaj dan časti Majka Božja od Kamenitih vrata. Ona je odlukom tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Franje Kuharića, dana 31. svibnja 1991. proglašena zaštitnicom grada Zagreba s dodijeljenim joj punim naslovom ʺZaštitnice, čuvarice i vratarice hrvatske metropoleʺ. Bijaše to u povodu 260. obljetnice štovanja Gospe zagrebačke. Taj se nadnevak slavi kao Dan grada Zagreba i Dan branitelja grada Zagreba.
Dotični je nadnevak izabran s dobrim povijesnim i vjerskim razlozima. Naime, Blažena Djevica Marija slavila se u Zagrebu još u srednjem vijeku. Onodobni gradski predjeli Kaptol i Gradec imali su svaki svoju crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji: Kaptol crkvu Svete Marije na Dolcu, a Gradec crkvu Svete Marije na Gornjem gradu. Glavna godišnja svečanost bijaše na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza.
Kada je nakon velikoga požara, koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Božje nađena cijela i neoštećena usred vatre i pepela – pripisana joj je posebna moć. O tome je događaju hrvatski povjesničar Adam Baltazar Krčelić napisao: ʺUsred vatre bî sačuvana slika Majke Božje, koja se danas zaslugom udovice Modlar časti u trijemu Gradskih vrata, nazvanih Kamenita vrata. Ta je slika prije visjela na Gradskim vratima, pa se je u plamenu i pepelu sačuvala čitava i nepovređena i treći dan je na zgarištu nađena, dok joj je okvir bio sav izgorio.ʺ
Budući da se slika Majke Božje čudom održala u vatrenoj stihiji što je poharala Gradec, svesrdnim nastojanjem pobožne udovice Modlar, koja je sliku i pronašla, podignut je pod svodom Kamenitih vrata maleni barokni oltar pred kojim će vjernici do dana današnjega štovati i slaviti Majku Božju. Zagrebački majstor Ivan Korta izradio je 1778. željeznu ogradu, najljepši primjer kovačke vještine i umjetnosti.
Čudom sačuvana slika Majke Božje prikazuje Gospu kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci. Odjevena je u grimiznu haljinu, a na ramenima joj plašt ukrašen zlatnim zvijezdama. Desnom je rukom zakrilila malenog Isusa, koji u lijevoj ruci drži mali globus. Ova dragocjena i čudotvorna umjetnina naslikana je uljem na lanenom platnu, veličine 57×47 cm. Prigodom dvjestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, dana 31. svibnja 1931., svečano je okrunjena zlatnom krunom. Na oltaru iznad slike vidljiv je natpis: ʺPomoćnica u svim nevoljama i protiv požaraʺ.
Kamenita vrata danas su jedan od najpoznatijih simbola i turističkih znamenitosti Zagreba.
Najveće su zagrebačko svetište i zavjetovalište, gdje se dolaznici ili pak usputni prolaznici pred slikom smjerno pomole ili makar poklone i prekriže. Mnogi i pale svijeće, a o uslišanim molbama Majke Božje svjedoče brojni zahvalnički u kamene ploče uklesani natpisi postavljeni na zidove pod svodom Kamenitih vrata.
